Toggle menu
310,1 tis.
50
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Akava'ine: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Akava'ine'''-->'''Akava'ine''' je riječ  na [[Rarotonški jezik|rarotonškom jeziku]], kojim govore [[Maori]] s [[Cookovo Otočje|Cookovog otočja]], a koja se od 2000-ih odnosi na [[Transrodnost|transrodne]] ljude maorskog porijekla s Cookovog otočja.
'''Akava'ine''' je riječ  na [[Rarotonški jezik|rarotonškom jeziku]], kojim govore [[Maori]] s [[Cookovo Otočje|Cookovog otočja]], a koja se od 2000-ih odnosi na [[Transrodnost|transrodne]] ljude maorskog porijekla s Cookovog otočja.


To je vjerojatno stari običaj, ali ima suvremeni identitet na koji utječu drugi Polinežani, kroz međukulturnu interakciju Polinežana koji žive na [[Novi Zeland|Novom Zelandu]], posebno [[Samoanci|samoanske]] "[[Fa'afafine]]", transrodnih ljudi koji zauzimaju posebno mjesto u samoanskom društvu.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.teara.govt.nz/en/gender-diversity/page-3|title=3.  – Gender diversity – Te Ara Encyclopedia of New Zealand|first=New Zealand Ministry for Culture and Heritage Te Manatu|last=Taonga|date=|website=www.teara.govt.nz}}</ref>
To je vjerojatno stari običaj, ali ima suvremeni identitet na koji utječu drugi Polinežani, kroz međukulturnu interakciju Polinežana koji žive na [[Novi Zeland|Novom Zelandu]], posebno [[Samoanci|samoanske]] "[[Fa'afafine]]", transrodnih ljudi koji zauzimaju posebno mjesto u samoanskom društvu.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.teara.govt.nz/en/gender-diversity/page-3|title=3.  – Gender diversity – Te Ara Encyclopedia of New Zealand|first=New Zealand Ministry for Culture and Heritage Te Manatu|last=Taonga|date=|website=www.teara.govt.nz}}</ref>

Posljednja izmjena od 28. travanj 2022. u 17:27

Akava'ine je riječ na rarotonškom jeziku, kojim govore Maori s Cookovog otočja, a koja se od 2000-ih odnosi na transrodne ljude maorskog porijekla s Cookovog otočja.

To je vjerojatno stari običaj, ali ima suvremeni identitet na koji utječu drugi Polinežani, kroz međukulturnu interakciju Polinežana koji žive na Novom Zelandu, posebno samoanske "Fa'afafine", transrodnih ljudi koji zauzimaju posebno mjesto u samoanskom društvu.[1]

Pojmovi i etimologija

Prema maorskom rječniku Cook Islands (1995.), 'akava'ine je prefiks aka ("biti ili se ponašati kao") i va'ine ("žena"),[2] ili jednostavno, "ponašati se kao žena". (Antonim: Predložak:'akatāne ("ponašaj se muški ili muško").[2][3])

Whakawahine, riječ novozelanskih Maora, ima paralelno značenje.

Prema Alexeyeffu, Akava'ine je riječ za žene koje imaju napuhano mišljenje o sebi, skreću pozornost na sebe na način koji narušava grupnost, ne slušaju savjete drugih ili koje djeluju samopromotivno.[4]

Ponekad se riječ laelae također koristi obično kada implicira kritiku ili ismijavanje ženstvenog ponašanja koje pokazuje muškarac, na primjer kad se opisuje ženstvenim ili homoseksualnim.[4] Laelae je kolokvijalni pojam Cookova otoka, sličan riječi raerama koja se koriste na Tahitiju.

Riječ tutuva'ine (što znači "poput žene") koristi se rjeđe i obično se odnosi na cross-dressere ili drag-kraljice.[4][5]

Homoseksualnost je na Cookovim otocima za muškarce ilegalna,[6] ali na pacifičkim otocima postoji transrodni pokret za dekriminalizaciju LGBT prava.[7]

Povijest

Otočani s Tihog oceana imaju dugu povijest integracije, autoriteta, poštovanja i prihvaćanja osoba s rodnim varijacijama. Nakon dolaska engleskih misionara tijekom 19. stoljeća, to se brzo počelo mijenjati.

Marshall (1971: 161) negirao je da su na Mangaiji na Cookovim otocima bili "homoseksualci", dok je procjenjivao da su na Mangaii dva ili tri berdachea "muškarca koji uživaju u ženskom poslu, možda su ženske građe i, do neke se mjere, mogu oblači poput žene "(Marshall 1971: 153). "Ne postoji socijalno neodobravanje indikacija transvestizma". Dječaci i muškarci koje je primijetio uživali su i isticali se u ženskom poslu i koji su "često pozvani da pomažu u kuhanju, gozbama, šivanju jastučnica i izrezivanju haljina i uzoraka haljina" i "ne pokazuju očitu želju za muškim seksualnim partnerima".[8]

Beaglehole (1938: 287) piše:

„perverzije, u smislu seksualnih praksa koje zamjenjuju spolni odnos, vjerojatno nisu poznate kod Pukapuka. To ne dovodi u pitanje djela ili osjećaje koji mogu pratiti ontogenetski razvoj karaktera u strogom analitičkom smislu, ali koji se, čak i ako se pojave, ne mogu ispravno klasificirati kao perverzije. U govoru Pukapukana nema riječi koja ukazuje na homoseksualnost, niti su lokalni izvori mogli reći da se to ikad dogodilo. Trenutno u selu Yato postoji jedan mladić za kojeg se kaže da wakawawine (bude poput žene): star je između 16 i 17 godina izgleda da je tjelesno potpuno razvijen, ali ima prilično ženstven visok glas. Nosi mušku odjeću. Ne šeta po selu kao drugi mladići koji se okupljaju prvo u jednoj otvorenoj kući, a zatim u drugoj, radi tračeva. Obavlja opće ženske poslove, izrađuje predmete od pletera i perla, šiva više nego što je uobičajeno za muškarca i kuha. Bavi se i malim muškim poslovima, ribolovom, sakupljanjem i ljuštenjem oraha te izradom sjenila. Povremeno se hrva s drugim muškarcima, ali ne sudjeluje u većini športova. Posebnost njegova ponašanja primjećuju suseljani, ali se ponašanje ne komentira otvoreno.”


Gotovo dva desetljeća kasnije Beaglehole (1957: 191) je napisao:

„Homoseksualnost je nepoznata praksa u Aitutakiju. Mjesni izvori su se mogli prisjetiti samo dva slučaja ponašanja sličnih berdacheu. Dvoje dječaka u pubertetu odustali su od ribolova i vrtlarenja u korist ženskog posla i stekli visoku reputaciju u zajednici zbog svojih vještina u kućanskim poslovima, vezenju i izrađivanju prostirka. Jedan se dječak na kraju oženio i prilagodio muškoj ulozi; drugi je napustio otok i nastanio se negdje drugdje.”


Suvremena kultura

Krajem 1990-ih, pojam laelae, posuđivanje iz Tahitian raerae ili Rae rae, bio je najčešće korišten izraz za opisivanje "tradicionalnih" transrodnih kategorija i pojedinaca za koje se smatra da su "homoseksualci".[9]

Čini se da se maorska riječi "'Akava'ine" tek odnedavna rabi za transrodnu osobu, jer nema dokaza o tome kao o utvrđenoj rodnoj ulozi u društvu Māori na Cookovim otocima: nije dokumentirana u raznim detaljnim pisanim susretima Māori ljudi tijekom pretkršćanskog vremena do sredine kasnih 1800-ih ili početka 1900-ih, iako su ovi zapisi gotovo svi zapadnjaci i misionari koji su bili homofobični i transfobični . Suprotno tome, transrodni ljudi spominju se u zapisima o Samoi (Fa'afafine ), na Tahitiju i Havajima (Māhū).[10]

Homoseksualnost je na Cookovim otocima zabranjena za muškarce, dok žene mogu imati homoseksualne odnose.[6]

Neki Predložak:' akava'ine sudjeluju u izradi tivaevae (popluna), tradicionalnoj aktivnosti žena iz zajednice.[11]

Udruga Te Tiare Inc (TTA) formalno je osnovana 30. studenoga 2007. na Visokom sudu u Rarotongi; organizacija osnovana da okuplja akava'ine na Cookovim otocima, kako bi ih pomogla njegovati, ojačati i educirati kako bi mogli pomoći sami sebi. Dana 21. lipnja 2008., službeno je pokrenuto udruženje Te Tiare i pokrenuto partnerstvo između udruženja Te Tiare i Zaklade za pomoć Pacifičkim otocima.[12][13]

Poveznice

Izvori

  1. Taonga, New Zealand Ministry for Culture and Heritage Te Manatu. "3. – Gender diversity – Te Ara Encyclopedia of New Zealand". http://www.teara.govt.nz/en/gender-diversity/page-3 
  2. 2,0 2,1 Jasper Buse; Raututi Taringa (1995). Cook Islands Maori Dictionary. str. 51. ISBN 978-0-7286-0230-4. https://books.google.com/books?id=AT2ENAHoS28C&pg=PA51 Pristupljeno 27. srpanj 2013. 
  3. Kalissa Alexeyeff (2009). Dancing from the Heart: Movement, Gender, and Cook Islands Globalization. University of Hawaii Press. str. 105. ISBN 978-0-8248-3244-5. https://books.google.com/books?id=SdmBdhq6l-gC&pg=PT105 Pristupljeno 27. srpanj 2013. 
  4. 4,0 4,1 4,2 Kalissa Alexeyeff (2009). Dancing from the Heart: Movement, Gender, and Cook Islands Globalization. University of Hawaii Press. str. 104. ISBN 978-0-8248-3244-5. https://books.google.com/books?id=SdmBdhq6l-gC&pg=PT104#v=onepage Pristupljeno 27. srpanj 2013. 
  5. G. G. Bolich, Ph. D. (2007). Transgender History & Geography: Crossdressing in Context, Volume 3. Psyche's Press. str. 289. ISBN 978-0-6151-6766-4. https://books.google.com/books?isbn=0615167667 
  6. 6,0 6,1 International Lesbian and Gay Association (2006). "LGBT World legal wrap up survey". str. 4. Inačica izvorne stranice arhivirana 10. ožujak 2012.. http://typo3.lsvd.de/fileadmin/pics/Dokumente/Homosexualitaet/World_legal_wrap_up_survey._November2006.pdf 
  7. "The Talanoa Trans Pacific Equality Project.”". Inačica izvorne stranice arhivirana 6. rujan 2019.. https://www.talanoaequalityproject.org/videos/ Pristupljeno 13. kolovoz 2018. 
  8. Stephen O. Murray (2002). Pacific Homosexualities. iUniverse. str. 134–135. ISBN 0-595-22785-6. https://books.google.com/books?isbn=0595227856 
  9. Gender on the Edge: Transgender, Gay, and Other Pacific Islanders. Hong Kong University Press. 2014. str. 8. https://books.google.com/books?id=8JhFBAAAQBAJ&d 
  10. "Mangaian Society - NZETC". http://nzetc.victoria.ac.nz/tm/scholarly/tei-BucMangi.html 
  11. Walter E. Little; Patricia Ann McAnany (16. listopad 2011.). Textile Economies: Power and Value from the Local to the Transnational. Rowman Altamira. str. 72. ISBN 978-0-7591-2061-7. https://books.google.com/books?id=woPmXQOU4hUC&pg=PA72 Pristupljeno 27. srpanj 2013. 
  12. "Te Tiare Association Inc.". Inačica izvorne stranice arhivirana 20. listopad 2015.. http://www.tetiare.org.ck Pristupljeno 24. kolovoz 2015. 
  13. Matt Akersten (2008). "Supporting our sisters in the Pacific". GayNZ.com. Inačica izvorne stranice arhivirana 8. rujan 2015.. http://www.gaynz.com/articles/publish/21/article_6339.php Pristupljeno 24. kolovoz 2015. 

Bibliografija

  • Alexeyeff, Kalissa (2009). Dancing from the heart: movement, gender, and Cook Islands globalization. University of Hawaii Press. ISBN 978-0-8248-3244-5 
  • G. G. Bolich Ph.D. (2007). Transgender History & Geography: Crossdressing in Context, Volume 3. Psyche's Press. ISBN 978-0-6151-6766-4 
  • Murray, Stephen O. (2002). Pacific Homosexualities. iUniverse. ISBN 0-595-22785-6 
  • Buse, Jasper; Taringa, Raututi (1995). Cook Islands Maori dictionary. The Ministry of Education, Government of the Cook Islands. ISBN 978-0-7286-0230-4 
  • "Sexual Behavior on Mangaia". Human Sexual Behavior, Variations in The Ethnographic Spectrum. New York: Basic Books. 1971. https://archive.org/details/humansexualbehav00marsrich 
  • Beaglehole, Ernest (1957). Social change in the South Pacific; Rarotonga and Aitutaki. London: Allen & Unwin 
  • Beaglehole, Ernest & Pearl (1938). Ethnology of Pukapuka. Honolulu: B.P. Bishop Museum Bulletin, 150