Bič (biologija)

Bičevi ili flagele najčešći su organi za pokretanje nekih štapićastih bakterija. To su končaste tvorevine duljine 12-25 mikrometara, izbijaju iz bazalnih tjelešaca, a iznutra su šuplje.

Svojstva

Nastaju u loptastim tjelešcima, koja se zovu bazalne granule, a nalaze se u staničnoj stijenci. Običnim mikroskopom ne vide se ni obojane jer su vrlo tanke (oko 10 nm). Građene su od proteina flagelina. Sadrži flagelarni H-antigen. Na duljinu bičeva utječu mnogi faktori. Dobro se razvijaju u tekućim hranilištima i površini mekih podloga, a na tvrdim i u prisutnosti fenola slabije. Mogu i potpuno nestati, pa nestaje i H-antigen. To je ipak samo privremena promjena. Broj i razmještaj bičeva tipičan je za neku vrstu.

Razmještaj i broj bičeva

Prikaz smještaja flagela. A-Monotrihe; B-Lofotrihe; C-Amfitrihe; D-Peritrihe

Po razmještaju, flagele mogu biti:

• polarne (na jednom kraju),
• bipolarne (na oba kraja),
• peritrihijalne (po cijeloj površini).

Po broju bičeva razlikujemo:

• monotrihe (jedan bič na jednom polu),
• amfitrihe (na oba pola po jedan ili više bičeva),
• lofotrihe (na jednom polu, snop bičeva),
• peritrihe (bičevi po cijelom tijelu).