Histologija: razlika između inačica
m brisanje nepotrebnog teksta |
m file->datoteka |
||
| Redak 25: | Redak 25: | ||
== Razvoj histologije kroz povijest == | == Razvoj histologije kroz povijest == | ||
[[ | [[Datoteka:MF Xavier Bichat 2.jpg|thumb|Marie François Xavier Bichat]] | ||
Današnja histologija proučava mikroskopsku građu organizma, no histologija je [[znanost]] koja se razvijala i prije upotrebe mikroskopa. Već je [[Aristotel]] razlikovao pojedina osnovna tkiva u organizmu te je izučavao njihova bitna svojstva. "Ocem histologije" danas smatramo [[Marie Francois Xavier Bichat|Mariea Francoisa Xaviera Bichata]] koji je u svojoj knjizi ''Opća anatomija'' (''L'anatomie generale'') podrobno iznio svojstva pojedinih tkiva, ali bez mikroskopske analize. On je, naime, smatrao tkiva nedjeljivim elementima, a organe ujedinjenima te je tako u samim počecima histologiju povezao s fiziologijom. | Današnja histologija proučava mikroskopsku građu organizma, no histologija je [[znanost]] koja se razvijala i prije upotrebe mikroskopa. Već je [[Aristotel]] razlikovao pojedina osnovna tkiva u organizmu te je izučavao njihova bitna svojstva. "Ocem histologije" danas smatramo [[Marie Francois Xavier Bichat|Mariea Francoisa Xaviera Bichata]] koji je u svojoj knjizi ''Opća anatomija'' (''L'anatomie generale'') podrobno iznio svojstva pojedinih tkiva, ali bez mikroskopske analize. On je, naime, smatrao tkiva nedjeljivim elementima, a organe ujedinjenima te je tako u samim počecima histologiju povezao s fiziologijom. | ||
Posljednja izmjena od 28. travanj 2022. u 13:30
| Histologija | |
 Suvremeni histološki laboratorij. | |
| Znanstveno polje | Temeljne medicinske znanosti |
|---|---|
| Znanstveno područje | Biomedicina i zdravstvo |
| Klasifikacija znanosti u Hrvatskoj | |
Histologija (grč. histos – tkivo; logos - riječ, znanost) je medicinska znanost o tkivima (u užem smislu), odnosno, nauka o sastavu višestaničnih organizama.
Histologija se obično povezuje s embriologijom te se kao takva dijeli na četiri osnovna područja: opća histologija, opća embriologija, specijalna histologija i specijalna embriologija. U opću histologiju spadaju :
- Histologija i metode u proučavanju histologije
- Epitelno tkivo
- Vezivno tkivo
- Masno tkivo
- Hrskavica
- Koštano tkivo
- Živčano tkivo
- Mišićno tkivo
U specijalnu histologiju ubrajamo topografsku histologiju po regijama tijela (e.g. žilni sustav, muški spolni sustav, osjetni organi - oko i uho, neuroendokrini sustav...)
Neke od grana histologije su histofizika, histokemija i histofiziologija.
Razvoj histologije kroz povijest[uredi]
Današnja histologija proučava mikroskopsku građu organizma, no histologija je znanost koja se razvijala i prije upotrebe mikroskopa. Već je Aristotel razlikovao pojedina osnovna tkiva u organizmu te je izučavao njihova bitna svojstva. "Ocem histologije" danas smatramo Mariea Francoisa Xaviera Bichata koji je u svojoj knjizi Opća anatomija (L'anatomie generale) podrobno iznio svojstva pojedinih tkiva, ali bez mikroskopske analize. On je, naime, smatrao tkiva nedjeljivim elementima, a organe ujedinjenima te je tako u samim počecima histologiju povezao s fiziologijom.
Tek je upotreba mikroskopa otvorila vrata novim spoznajama. Prvi korak u poznavanju bolje građe tkiva napravio je Robert Hooke kad je pomoću mikroskopa utvrdio da je svako tkivo sastavljeno od sitnijih dijelova - stanica.
Prvi koji u svojim radovima iznose shvaćanja da je organizam izgrađen od stanica su Henri Dutrochet, Pierre Jean Francois Turpin, Francois Vincent Raspail i Carl Anton Meyer.
Vanjske poveznice[uredi]
- Mrežna mjesta
- histologija, Hrvatska enciklopedija
- Histološki atlas Zavoda za histologiju i embriologiju Medicinskog fakulteta u Rijeci
| |||||||||||
| |||||||||||
| ||||||||||||||||||||||||||