Razlika između inačica stranice »Bistrița (grad)«
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)) |
m (bnz) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
{{Infookvir naselje | |||
| ime = Bistrița | | ime = Bistrița | ||
| ime_genitiv = | | ime_genitiv = | ||
Trenutačna izmjena od 13:20, 28. travnja 2022.
| Bistrița | |
|---|---|
 | |
| Koordinate: 47°08′N 24°30′E / 47.133°N 24.5°E | |
Država:  Rumunjska
|
|
| Vlast | |
| - gradonačelnik | Ovidiu Crețu (Socijalistička Demokratska Partija) |
| Visina | 356 |
| Stanovništvo (2002.) | |
| - Grad | 81.259 |
| Vremenska zona | EET (UTC+2) |
| - Ljeto (DST) | EEST (UTC+3) |
| Pozivni broj | (+40) 02 63 |
| Službena stranica www.primariabistrita.ro | |
| Zemljovid | |
 Položaj grada Bistrite u Rumunjskoj | |
Bistrița (njemački: Bistritz, mađarski: Beszterce) je grad u sjevernoj Rumunjskoj, glavni grad županije Bistrița-Năsăud .
Zemljopis
Bistriţa se nalazi na 110 km sjeverozapadno od grada Cluj-Napoca, a smještena je na obali istoimene rijeke Bistrițe po kojoj je i dobila ime.
Povijest
Prvi znaci naselja potječu iz doba neolitika, a kasnije se tu naseljavaju Dačani i Rimljani. Rudari Sasi su se tu naselili između 1141. i 1162. godine i prozvali taj kraj Nösnerland. Ubrzo nakon saskog naseljavanja, Mongoli su uništili grad prvo 1241. godine, a kasnije 1284. godine.
Bistriţa je postala slobodan kraljevski grad 1330. godine. 1335. godine je dobila pravo da organizira sajmove, a iste godine je dobila i pravo na grb. Janko Hunjadi je 1453. godine na brdu iznad grada sagradio utvrđenje, a 1458. godine je Mihael Szilágyi spalio cijeli grad koji se bio pobunio protiv njegove vlasti.
Kralj Matija Korvin je 1464. godine oduzeo Bistriţi titulu grofovije, iako je u to vrijeme grad bio kulturno središte okruga.
Zabilježeno je da je 1465. godine Hunjadijeva tvrđava, imala 18 kula za obranu, ali da bi pojačali obranu samog grada, tvrđava je srušena i materijal je korišten da bi se pojačali gradski zidovi. Sam grad je tada dobio 10 obrambenih kula.
1596. godine Bistriţa je dobila gimnaziju. 1602. godine vojnici Giorgia Baste su zauzeli grad, 1603. zauzeo ga je Mózes Székely, 1661. su grad zauzeli Turci od kojih je oslobođen krajem istog stoljeća, 1717. godine su ga opljačkali Tatari.
Godine 1848. godine tu se odigrala prva bitka između mađarskih revolucionara i austrijskih carskih snaga, druga bitka se odigrala 21. veljače 1849. godine i mađarski revolucionari su pobijedili carsku vojsku koju je predvodio Karl Freiherr von Urban.
Stanovništvo
Po popisu stanovništva iz 2002. godine grad ima 81.259 stanovnika, dok je prosječna gustoća naseljenosti 698 stan/km²[1]
Gradovi prijatelji
L'Aquila, Italija
Besançon, Francuska
Herzogenrath, Njemačka
Zielona Góra, Poljska[2]
Columbus, Georgia, SAD
Izvori
- ↑ Nacionalni Institut za Statistiku (Arhivirano 2. veljače 2007.), 1. srpnja 2004.
- ↑ "Zielona Góra - Partner Cities". © 2008 Urzędu Miasta Zielona Góra.. Inačica izvorne stranice arhivirana 12. kolovoza 2007.. http://www.zielona-gora.pl/umzg/index.php?id=1111&lng=pl Pristupljeno 7. prosinca 2008.
Vanjske poveznice
Ostali projekti
 | U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Bistriţa (grad) |
| |||||||