Hagiografija: razlika između inačica
m brisanje nepotrebnog teksta |
m file->datoteka |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[ | [[Datoteka:DublinTrinityCollegeMSEi40LifeAlbanFol38rMartyrdomAlban.jpg|mini|Dio hagiografje o [[Sveti Alban|sv. Albanu]] iz [[Dublin]]a.]] | ||
'''Hagiografija''' ( ''hæɡiɒɡrəfi'' ; iz grčkog ''ἅγιος'', hagios, što znači "sveto" i "γραφία'', -''graphia", što znači "pisanje") biografija svetaca ili crkvenih poglavara. Pojam hagiografija može se upotrijebiti kao pojam za [[životopis]] svetaca ili veoma razvijenih duhovnih bića u bilo kojoj svjetskoj duhovnoj tradiciji.<br> | '''Hagiografija''' ( ''hæɡiɒɡrəfi'' ; iz grčkog ''ἅγιος'', hagios, što znači "sveto" i "γραφία'', -''graphia", što znači "pisanje") biografija svetaca ili crkvenih poglavara. Pojam hagiografija može se upotrijebiti kao pojam za [[životopis]] svetaca ili veoma razvijenih duhovnih bića u bilo kojoj svjetskoj duhovnoj tradiciji.<br> | ||
Posljednja izmjena od 28. travanj 2022. u 12:43
Hagiografija ( hæɡiɒɡrəfi ; iz grčkog ἅγιος, hagios, što znači "sveto" i "γραφία, -graphia", što znači "pisanje") biografija svetaca ili crkvenih poglavara. Pojam hagiografija može se upotrijebiti kao pojam za životopis svetaca ili veoma razvijenih duhovnih bića u bilo kojoj svjetskoj duhovnoj tradiciji.
Kršćanske hagiografije su usredotočene na živote, a osobito na čuda koja se pripisuju muškarcima i ženama koji su
kanonizirani i rimokatoličkoj Crkvi, anglikanskoj Zajednici, Istočnoj pravoslavnoj Crkvi, Orijentalnoj pravoslavnoj Crkavi i crkvi Istoka.
Druge religije kao što su budizam, hinduizam, islam, sikhizam i džainizam također pišu i održavaju hagiografske tekstove (kao što je kod Sikha knjiga svetih Janamsakhis[1]) o svetima, guruima i drugim osobama za koje se vjeruje da su prožeti Svetim moćima.
Hagiografski radovi, osobito oni iz srednjeg vijeka, sadržavaju zapise institucionalne i lokalne povijesti, kao i dokaze o istaknutim kultovima, običajaima i tradicijama.
Međutim, kada se govori o suvremenim, necrkvenim djelima, pojam hagiografija se često koristi kao pogrdna referenca upućena biografima i povijesničarima koji se smatraju nekritičnima prema predmetu izučavanja.
Razvoj
Hagiografija je bila važan književni žanr u ranokršćanskoj crkvi, pružajući određenu informativnu povijest zajedno s nadahnutim pričama i legendama. Hagiografski prikaz pojedinog sveca može se sastojati od biografije (vita), opisa svetih djela i / ili čuda, navoda o svetom mučeništvu (passio), ili kao kombinacija navedenih.
Žanr života svetaca prvo se pojavljuje u Rimskom Carstvu jer su zabilježene legende o kršćanskim mučenicima. Datumi njihove smrti stvorili su temelj martirologije.
U IV. stoljeću su postojale tri glavne vrste kataloga života svetaca:
- godišnji katalog kalendara ili menaion (grčki, μηναῖον, menaion znači "mjesečno"), biografije svetaca koje treba pročitati na propovijedima;
- sinaksarion ili skraćena verzija života svetaca raspoređenih prema datumima;
- paterikon[2] (potiče od grčkog πατερικόν; grčki i latinski, pater znači "otac" - "Očeva knjiga"), knjiga koja svojim sadržajem pripada žanru asketske literature. Sadrži mnogobrojne priče o monaškim podvizima, koji imaju didaktičku ulogu.
U zapadnoj Europi hagiografija je bila jedno od važnijih sredstava za proučavanje inspirativne povijesti tijekom srednjeg vijeka. Zlatna legenda[3], talijanskog kroničara i nadbiskupa Đenove Jakova de Voragine[4], obuhvatila je velik dio srednjovjekovnog hagiografskog materijala, s izrazitim naglaskom na čarobne priče. Životopisi su često pisani na način da bi se promicao kult lokalnih ili nacionalnih država, a osobito da bi se razvijala hodočašća vezana za relikvije. Brončana vrata[5] katedrale u Gnieznu[6], u Poljskoj, su jedina romanička vrata u Europi koja obilježavaju život sveca i to sv. Adalberta, koji je pokopan u toj katedrali, a prikazan je u 18 scena, vjerojatno na temelju izgubljene osvjetljene kopije jednog od njegovih životopisa. Zajednica Bolandista[7], nazvanih po jezuiti Žanu Bolou[8], je nastavila studij, akademsku skupštinu, procjenu i objavljivanje materijala koji se odnose na život kršćanskih svetaca. (vidi Acta Sanctorum[9].)
Izvori
- ↑ . Janamsakhis ID: janamsakhis.
- ↑ . Paterica ID: paterica.
- ↑ . Zlatna legenda ID: zlatna_legenda.
- ↑ . Jakov de Varace ID: jakov_de_varace.
- ↑ . Brončana vrata ID: broncana_vrata.
- ↑ . Katedrala u Gnieznu ID: katedrala_u_gnieznu.
- ↑ . Bolandisti ID: bolandisti.
- ↑ . Žan Bolo ID: zan_bolo.
- ↑ . Acta Sanctorum ID: acta_sanctorum.