Razlika između inačica stranice »Bijelo zlato«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (bnz) |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Bijelo zlato''' je najpoznatija slitina zlata, poslije žutoga zlata. Bijelo zlato je izraz koji se koristi za legure koje se dobivaju miješanjem zlata s nekim metalima, koji toj leguri daju potrebnu bjelinu. Sam naziv bijelo zlato potječe od bijele boje te legure, vrlo slične srebrnoj, ali je malo tamnija i ima ih više vrsta. | |||
==Osobine i svojstva== | ==Osobine i svojstva== |
Trenutačna izmjena od 08:31, 28. travnja 2022.
Bijelo zlato je najpoznatija slitina zlata, poslije žutoga zlata. Bijelo zlato je izraz koji se koristi za legure koje se dobivaju miješanjem zlata s nekim metalima, koji toj leguri daju potrebnu bjelinu. Sam naziv bijelo zlato potječe od bijele boje te legure, vrlo slične srebrnoj, ali je malo tamnija i ima ih više vrsta.
Osobine i svojstva
Bijelo zlato se legira s plemenitim i običnim metalima, najčešće s paladijem ili niklom, uz malo bakra ili cinka.
Osobine dobivene legure bitno variraju ovisno o elementu korištenom za miješanje sa zlatom. Tako na primjer, ako se koristi nikal dobit ćemo čvrstu strukturu legure bijelog zlata koja je dobra za izradu karika, pinova, prstenja i slično. Ako bismo uz zlato koristili paladij za dobivanje legure, onda će prevladavajuće svojstvo biti mekoća i savitljivost što je idealno za podloge dragom i poludragom kamenju.
Postoji nekoliko legura bijelog zlata. Većina tih legura je u jeftinijoj varijanti (drugi metal u leguri) pa boja dobivenog bijelog zlata i nije baš „snježno bijela“; u tom slučaju se gotovi komad nakita presvlači slojem rodija.
Rodij je također plemenita kovina kao i zlato a završni sloj rodija daje željenu snježno bijelu boju. Kvalitetnije, u pravilu skuplje legure bijelog zlata ne trebaju ovaj završni sloj jer su same po sebi dovoljno bijele.[1]
Dok pojedine kvalitetnije legure bijelog zlata zadržavaju svoj sjaj, većinu ih je potrebno obložiti vrlo tankim slojem rodija. To dovodi do tamnijeg sjaja bijelog zlata u usporedbi sa sjajem platine i srebra. Sloj rodija kojim je obložena legura bijelog zlata može se vremenom istrošiti i skinuti.
Najkvalitetnije bijelo zlato ima najmanje 17 karata i napravljeno je od zlata i paladija, ponekad s tragovima platine koja se dodaje da bi legura dobila na težini i da bi imala bolju postojanost. Takve legure izrađuju specijalizirani zlatari.
Iritacija kože
Jedna od osam osoba ima blagu alergijsku reakciju na nikal koji se nalazi u pojedinim legurama bijelog zlata. Tipična reakcija je pojava manjeg osipa na koži. Legure bijelog zlata koje se prave bez nikla imaju manju vjerojatnost da će izazvati alergijsku reakciju.
Izvori
- ↑ Hrvatska enciklopedija (LZMK); broj 2 (Be-Da), str. 130. Za izdavača: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2000.g. ISBN 953-6036-32-0