Razlika između inačica stranice »Bijela tabija«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (bnz)
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Bijela tabija'''-->[[Datoteka:Bijela tabija seen from Trebević mountain 2010.jpg|mini|250px|Pogled na Bijelu tabiju]]
[[Datoteka:Bijela tabija seen from Trebević mountain 2010.jpg|mini|250px|Pogled na Bijelu tabiju]]


'''Bijela tabija''' je tvrđava na cesti [[Dariva]] - [[Mošćanica]], na istočnoj visinskoj koti [[sarajevo|sarajevske]] kotline. Podignuta je na mjestu [[srednji vijek|srednjovjekovne]] tvrđave, sagrađene oko [[1550.]] godine. Gornji dio Tabije u krupnim kamenim blokovima nastao je u [[Austro-Ugarska|austro-ugarskom]] periodu. Tvrđava je bila od velikog značaja za obranu grada prilikom napada [[Austrija|austrijskog]] princa [[Eugen Savojski|Eugena Savojskog]] u 17. stoljeću, te austrougarske vojske [[1878.]] godine.
'''Bijela tabija''' je tvrđava na cesti [[Dariva]] - [[Mošćanica]], na istočnoj visinskoj koti [[sarajevo|sarajevske]] kotline. Podignuta je na mjestu [[srednji vijek|srednjovjekovne]] tvrđave, sagrađene oko [[1550.]] godine. Gornji dio Tabije u krupnim kamenim blokovima nastao je u [[Austro-Ugarska|austro-ugarskom]] periodu. Tvrđava je bila od velikog značaja za obranu grada prilikom napada [[Austrija|austrijskog]] princa [[Eugen Savojski|Eugena Savojskog]] u 17. stoljeću, te austrougarske vojske [[1878.]] godine.

Trenutačna izmjena od 07:38, 15. travnja 2022.

Pogled na Bijelu tabiju

Bijela tabija je tvrđava na cesti Dariva - Mošćanica, na istočnoj visinskoj koti sarajevske kotline. Podignuta je na mjestu srednjovjekovne tvrđave, sagrađene oko 1550. godine. Gornji dio Tabije u krupnim kamenim blokovima nastao je u austro-ugarskom periodu. Tvrđava je bila od velikog značaja za obranu grada prilikom napada austrijskog princa Eugena Savojskog u 17. stoljeću, te austrougarske vojske 1878. godine.

Bijela tabija se nalazi unutar graditeljske cjeline Stari grad Vratnik koja je proglašena Nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.[1]

Vidi još

Izvori