Mate Maras: razlika između inačica
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Citiraj web +{{Citiranje weba) |
m infookvir književnik |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
<!--'''Mate Maras'''-->{{ | <!--'''Mate Maras'''-->{{Infookvir književnik | ||
| Ime = Mate Maras | | Ime = Mate Maras | ||
| boja = #B0C4DE | | boja = #B0C4DE | ||
Posljednja izmjena od 15. travanj 2022. u 05:53
| Mate Maras | |
|---|---|
 | |
| Rođenje | 2. travnja 1939. Studenci kod Imotskoga, Hrvatska |
| Zanimanje | Prevoditelj i književnik |
| Nacionalnost | Hrvat |
Važnija djela
| |
Nagrade
| |
| Portal o životopisima | |
Mate Maras (Studenci kod Imotskoga, 2. travnja 1939.), hrvatski prevoditelj i pjesnik. Prevodi s engleskoga, talijanskoga, francuskoga i rumunjskoga jezika, a osobito se istaknuo prijevodom cjelokupnog opusa Williama Shakespearea. Objavio je prvi rimarij hrvatskoga jezika. Za prijevod Gargantue i Pantagruela dobio je Veliku nagradu Francuske akademije.[1]
Život i rad[uredi]
Rodio se u selu Studenci u Imotskoj krajini. Njegova majka Ruža bila je pučka pjesnikinja. Na studenačko narječje Maras je poslije preveo sonete Giuseppea Gioachina Bellija, koji su izvorno bili napisani na rimskom dijalektu.[2]
U Zagrebu je diplomirao matematiku i fiziku na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu. Radio je kao srednjoškolski profesor, urednik u nakladničkim kućama i glavni urednik Trećeg programa Hrvatskog radija, te kao tajnik središnjice Matice hrvatske. Sedam godina proveo je u hrvatskoj diplomaciji kao kulturni ataše u Parizu i Washingtonu.[3]
Prevodi književna djela ponajviše s engleskoga, talijanskoga i francuskoga jezika.
Prvi je na hrvatski preveo sabrana djela Williama Shakespearea - 38 drama, sonete i druge pjesme. Glavna novost u odnosu na dosadašnje prijevode engleskog barda jest u metodi prevođenja stihova. Naime, Maras se ne drži pravila o istom broju slogova u svakom stihu, kao što se dosad radilo, nego nastoji da svaki stih ima pet "naglašenih mjesta", zapravo pet relevantnih informacija. Time se postiže vrlo tečan i prirodan jezik.
Za prijevod Gospođe Dalloway dobio je nagradu Društva književnih prevoditelja, a za prijevod Rabelaisa dobio je Veliku nagradu Francuske akademije.
Za svoje prijevode Shakespeareovih djela dobio je 2007. nagradu Iso Velikanović, koju Ministarstvo kulture dodjeljuje za najbolja ostvarenja u području književnog prevođenja.[4]
2008. dobitnik je Nagrade "Petar Brečić", koje dodjeljuju HRT - Hrvatski radio i Školska knjiga, za prijevod Sabranih djela Williama Shakespearea.[5]
Društvo hrvatskih književnih prevodilaca dodijelilo mu je 2014. nagradu »Josip Tabak« za životno djelo.[6]
Dobio je počasni doktorat Filozofskog fakulteta u Splitu 2017. godine.[7]
Vlastita djela[uredi]
Objavio je zbirku pjesama Kasna berba 2005. godine.[8] Napisao je filmski scenarij/povijesnu dramu Grgur Ninski, objavljenu 2013.[9]
Napisao je roman o ocu emigrantu Pisma od smrti (2013.), "spomenik jednom životu koji se uzalud žrtvovao radi maglovitih viših ciljeva".[10][11] Kad je objavio zbirku majčinih pisama, naslovio ju je Pisma od života.[2]
Sastavio je prvi Rimarij hrvatskoga jezika.[12]
Izbor iz bibliografije prijevoda[uredi]
S engleskoga[uredi]
- William Shakespeare, Sabrana djela. Izdana u četiri sveska: Historije, Tragedije, Komedije i Romance. Zagreb, 2006-2008. (u tisku)
- Walter Scott, Ivanhoe, Zagreb, 1987., 2000., 2004.
- Thomas de Quincey, Ispovijesti jednog uživatelja opija, Zagreb, 1987., Koprivnica, 2003.
- Rudyard Kipling, Knjige o džungli, Zagreb, 2004.
- Virginia Woolf, Gospođa Dalloway, Zagreb, 1981.
- Doris Lessing, Zlatna bilježnica, Zagreb, 1983.; Kako sam preživjela, Zagreb, 1985.
S američkoga engleskoga[uredi]
- Thomas Wolfe, Pogledaj dom svoj, anđele, Zagreb, 1978.
- Robert Frost, Izabrane pjesme, Split, 2004. (u časopisu Mogućnosti)
- Dashiell Hammett, Malteški sokol, Koprivnica, 2003.
- Barbara Tuchman, Daleko zrcalo, Zagreb, 1984.
- Robert M. Pirsig, Zen i umjetnost održavanja motocikla, Zagreb, 1982.
- Vladimir Nabokov, Blijeda vatra, Zagreb, 2011.
Sa staroengleskoga[uredi]
- Beowulf, Zagreb, 2001.
S francuskoga[uredi]
- François Rabelais, Gargantua i Pantagruel, Zagreb, 2004.
- Marcel Proust, Put k Swannu, Zagreb, 2004.
Sa starofrancuskoga[uredi]
- Marie de France, Pjesni, Zagreb, 1999.
S makedonskoga[uredi]
- Luan Starova, Vrijeme koza, Zagreb, 2000.
S provansalskoga[uredi]
- Trubadurska lirika, Zagreb, 2004. (u časopisu Književna smotra)
S rumunjskoga[uredi]
- Mihai Eminescu, Večernja zvijezda, Zagreb, 1995.
- Geo Bogza, Pjesma o pobuni, ljubavi i smrti; Ioana Maria, Zagreb, 1979. (u časopisu Forum)
S talijanskoga[uredi]
- Guido Cavalcanti, Rime, Banja Luka, 1986., Zagreb, 1998.
- Dante Alighieri, Božanstvena komedija (Raj, pjevanja XVII-XXXIII), Zagreb, 1976., 2004.
- Francesco Petrarca, Kanconijer (s drugima), Zagreb, 1974.
- Giovanni Boccaccio, Dekameron (s Jerkom Belan), Zagreb, 1981., 1999., 2004.
- Niccolò Machiavelli, Firentinske povijesti, Zagreb, 1985.; Korespondencija, Zagreb, 1987.
- Giordano Bruno, Optimizam slobodnog mišljenja (soneti), Zagreb, 1985.
- Giuseppe Gioachino Belli, Soneti, Zagreb, 1994. (s rimskoga dijalekta)
- Alberto Fortis, Put po Dalmaciji, Zagreb, 1985., Split, 2004.
- Gabriele D'Annunzio, Giovanni Episcopo, Zagreb, 2004.
- Italo Svevo, Zenova svijest, Zagreb, 1982.
- Giuseppe Tomasi di Lampedusa, Gepard, Zagreb, 1982.
- Ligio Zanini, Razgovor s galebom Filipom, Pula - Rijeka, 1982.
- Fulvio Tomizza, Materada, Zagreb, 1986., Pula, 1989.; Zlo dolazi sa sjevera, Pula, 1989.
Nagrade[uredi]
- Velika nagrada Francuske akademije za prijevod Gargantue i Pantagruela
- Nagrada Iso Velikanović 2007. za prijevod Shakespeareovih djela
- Nagrada Petar Brečić 2008. za prijevod Shakespearea
- Nagrada Grada Zagreba 2009. za prevoditeljski opus[13]
- Službeno priznanje rumunjske države 2012. za prijevode Eminescua i Gea Bogze.[14]
- "Kiklop" za prevoditelja godine 2014. za prijevod Izgubljenog raja[15]
- Nagrada Josip Tabak za životno djelo 2014.
- Nagrada Lauro Dantesco za prijevod Dantea.[16]
Izvori[uredi]
- ↑ LZMK, Hrvatska enciklopedija: Maras, Mate (pristupljeno 12. studenog 2017.)
- ↑ 2,0 2,1 "Roman postmoderne asocijativnosti". Vijenac. 2014. http://www.matica.hr/kolo/424/roman-postmoderne-asocijativnosti-23651/
- ↑ "Evo zašto frustrirani biografi Shakespearea zovu našim suvremenikom". TPortal. 1. travanj 2016.. https://www.tportal.hr/kultura/clanak/evo-zasto-frustrirani-biografi-shakespearea-zovu-nasim-suvremenikom-20160331
- ↑ Ministarstvo kulture, Nagrada Iso Velikanović (pristupljeno 12. studenog 2017.)
- ↑ Nagrade "Petar Brečić" Hrovatu i Marasu
- ↑ Denis Derk, Prevoditelj Mate Maras nagrađen za životno djelo, Večernji list, Zagreb, 1. listopada 2014. , pristupljeno 3. listopada 2014.
- ↑ "Obilježen Dan Sveučilišta Split". Nacional. 16. lipanj 2017.. http://www.nacional.hr/obiljezen-dan-sveucilista-split/
- ↑ "Mate Maras Presented His Book A Late Vintage". Index. 15. prosinac 2005.. http://www.index.hr/vijesti/clanak/predstavljena-knjiga-mate-maras-kasna-berba/296812.aspx Pristupljeno 20. siječanj 2016.
- ↑ "Mate Maras". Globus. 14. listopad 2014.. https://www.jutarnji.hr/globus/arhiva/mate-maras/4077234/
- ↑ "Protagonist i njegov biograf". Matica hrvatska. 30. svibanj 2013.. http://www.matica.hr/vijenac/502/Protagonist%20i%20njegov%20biograf/ Pristupljeno 20. siječanj 2016.
- ↑ "Kapitalna mentalistička priča : Mate Maras: Pisma od smrti, Ex libris, Zagreb, 2013. : [prikaz"]. HAZU. 2014. http://dizbi.hazu.hr/?object=info&id=28818 Pristupljeno 19. veljača 2016.
- ↑ Mate Maras: Srokovni rječnik hrvatskoga jezika, Filologija vol. 22-23, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 1994. str.81-86 (pristupljeno 12. studenog 2017.)
- ↑ "Nagrada Grada Zagreba u 2009. godini". Službena stranica Grada Zagreba. http://www.zagreb.hr/en/u-2009-godini/11484
- ↑ "Najveći rumunjski pjesnik prvi put u hrvatskom prijevodu". Vijenac. 16. travanj 2015.. http://www.matica.hr/vijenac/551/najveci-rumunjski-pjesnik-prvi-put-u-hrvatskom-prijevodu-24421/
- ↑ "Dodijeljene književne nagrade Kiklop za 2014.". Dnevnik. 14. prosinac 2014.. https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/dodijeljene-knjizevne-nagrade-kiklop-za-2014---364762.html
- ↑ "Preslikavanje ili funkcija". Oris. 10. prosinac 2015.. http://oris.hr/hr/casopis/clanak/preslikavanje-ili-funkcija,3388.html