More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m bny |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Datoteka:Robert McGee, scalped as a child by Sioux Chief Little Turtle in 1864-2.jpg|minijatura|Skalpirani Robert McGee]] | |||
'''Skalpiranje''' /od engl. scalp, koža s kosom glave; otuda skalpiranje skinuti kožu s kosom sa glave/ čin je skidanja kože s kosom sa glave neprijatelja kao [[ratni trrofej|ratnog trofeja]] koji su uzimali razni narod širom svijeta. Ovaj običaj bilježi još [[Herodot]] 440 prije Krista kod starih [[skiti|Skita]] i [[Amijan Marcelin]] kod [[alani|Alana]], skitskog plemena od kojeg potjeću današnji [[Oseti]], a bilo ga je i kod starih [[Gali|Gala]]. | '''Skalpiranje''' /od engl. scalp, koža s kosom glave; otuda skalpiranje skinuti kožu s kosom sa glave/ čin je skidanja kože s kosom sa glave neprijatelja kao [[ratni trrofej|ratnog trofeja]] koji su uzimali razni narod širom svijeta. Ovaj običaj bilježi još [[Herodot]] 440 prije Krista kod starih [[skiti|Skita]] i [[Amijan Marcelin]] kod [[alani|Alana]], skitskog plemena od kojeg potjeću današnji [[Oseti]], a bilo ga je i kod starih [[Gali|Gala]]. | ||
Posljednja izmjena od 14. travanj 2022. u 11:41

Skalpiranje /od engl. scalp, koža s kosom glave; otuda skalpiranje skinuti kožu s kosom sa glave/ čin je skidanja kože s kosom sa glave neprijatelja kao ratnog trofeja koji su uzimali razni narod širom svijeta. Ovaj običaj bilježi još Herodot 440 prije Krista kod starih Skita i Amijan Marcelin kod Alana, skitskog plemena od kojeg potjeću današnji Oseti, a bilo ga je i kod starih Gala.
Ovaj običaj poznat je bio i kod raznih drugih naroda u Europi, Aziji i Sjevernoj i Južnoj Americi. Naga plemena iz Assama također su vršili ove običaje i imali za to poseban nož za skalpiranje[1], a bilo ga je i kod Ostjaka, Samojeda i Vogula[2].
Najpoznatiji narodi uz koje se veže običaji skalpiranja su razna indijanska plemena u Sjevernoj Americi, ali bilo ga je i u južnoj Americi na Chacu kod plemena Ashluslay, Toba, Pilagá, Mocoví, Abipón i Mbayá, te u Gvajanama kod Kariba, i plemena Arára do Pará sa donjeg toka rijeke Xingu. Chaco plemena Toba i Ashluslay skalpove su držali razapete na drvenim okvirima. kada bi se ratnici vratili u selo sa skalpovima priređivali su se festivali maskiranih plesača koji bi trčali i skakali oko motkiju sa kojih su visili skalpovi.
U Sjevernoj Americi prije kontakta ovaj običaj zabilježili su prvi Europljani kod Hurona, Muskogeeja, Irokeza i Čičimeka, a kod nekih plemena je možda uvezen iz Europe.
Izvori
-
Komanči skalpiraju Josiaha P. Wilbargera 1833
-
tijelo lovca na bizone Ralpha Morrisona kojeg su skalpirali šajeni 1868
-
Lubanja obezglavljene žene stare između 20 i 30 godina iz 3. stoljeća pronađena u bunaru rimske vile u Njemačkoj (Regensburg-Harting). Rezni znakovi kod desne očne duplje pokazuju da je bila skalpirana.
-
Big Mouth Spring, pripadnik plemena Siksika sa skalpom na desnom ramenu
-
Indijanski ratnik sa skalpom