Razlika između inačica stranice »Dnevnik (književnost)«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (bnz) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
{{književnost}} | |||
'''Dnevnik''', žanr [[Autobiografija|autobiografske]] književnosti u kojem autor svakodnevno ili povremeno bilježi svoja zapažanja ili unutarnja stanja, vezana uz stvarne ili izmišljene događaje s kojima je povezan. Spada u [[Diskurzivni rod|diskurzivni književni rod]]. | '''Dnevnik''', žanr [[Autobiografija|autobiografske]] književnosti u kojem autor svakodnevno ili povremeno bilježi svoja zapažanja ili unutarnja stanja, vezana uz stvarne ili izmišljene događaje s kojima je povezan. Spada u [[Diskurzivni rod|diskurzivni književni rod]]. | ||
Trenutačna izmjena od 22:51, 13. travnja 2022.
|
| Ovaj članak dio je serije o književnosti |
| Povijest književnosti |
|
Antička književnost |
| Književni rodovi |
| Književne vrste |
|
autobiografija • životopis |
| Književnost po jezicima |
|
albanska • arapska • armenska • austrijska • azerska |
Dnevnik, žanr autobiografske književnosti u kojem autor svakodnevno ili povremeno bilježi svoja zapažanja ili unutarnja stanja, vezana uz stvarne ili izmišljene događaje s kojima je povezan. Spada u diskurzivni književni rod.
Dnevnički tekst je strukturiran po datumima, što potječe od knjigovodstvenih bilanci što su ih na pragu novog vijeka počeli voditi europski trgovci.[1] Time se dotadašnji običaj pisanja ljetopisa (kronika, anala) razvio u smjeru uključivanja sadržaja iz privatnog života. Počinju se bilježiti i događaji izvan božanske, povijesne i zakonske sfere.[1] Dnevnik se obično ne piše s namjerom objavljivanja, premda mnogi autori koriste građu iz dnevničkih zapisa kada pripremaju autobiografije i memoare.
Dnevnik je procvao u kasnoj renesansi.[2] Do avangarde 20. stoljeća, njegova forma i sadržaj su se bitno promijenili. U počecima dnevnik teži prikazati autentičan individualni život pojedinca, neopterećen pravilima javne komunikacije. Kronološkim bilježenjem nastojalo se rekonstruirati i kauzalnu vezu između događaja i iskustava. Međutim, pritisak svakodnevnog pisanja vodi i prema banalnosti. Tako francuski pisac nobelovac Andre Gide 13. studenog 1939. u svoj dnevnik upisuje "Ni najmanje želje da išta napišem u ovu bilježnicu".[1] U moderno doba, dnevnik počinje proizvoditi događaje i opise za koje sugerira da ih tek bilježi.[1]
Istaknuti primjeri u 20. stoljeću su dnevnik istraživača Roberta F. Scotta (1910. – 1912.), "Dnevnik Katherine Mansfield" (1927.), "Dnevnik Andréa Gidea" u dva toma (1939., 1954.), "Dnevnik Anne Frank" (1947.) i "Dnevnik Virginije Woolf" (1977. – 1984.) u pet knjiga.[2] U novijoj domaćoj književnosti poznati su dnevnički zapisi književnog kritičara i publicista Igora Mandića "Sebi pod kožu" (2006.), "U zadnji čas: autobiografski reality show" (2009.) i "Oklop od papira" (2014.).[3]
Razvojem online komunikacija nastaje oblik mrežnog dnevnika (weblog), dnevnika koji autor piše na računalu i redovito objavljuje na međumrežju putem za to predviđenih alata.
Vidi još
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 LZMK, Hrvatska enciklopedija, Dnevnik (pristupljeno 31. svibnja 2018.)
- ↑ 2,0 2,1 Diary, Encyclopædia Britannica, 25. srpnja 2014. (pristupljeno 31. svibnja 2018.)
- ↑ LZMK, Hrvatska enciklopedija, Mandić, Igor(pristupljeno 31. svibnja 2018.)