More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
{{dsm}} | |||
[[Datoteka:Dispersion.gif|230px|mini|desno|Diperzija čestica]] | [[Datoteka:Dispersion.gif|230px|mini|desno|Diperzija čestica]] | ||
* [[disperzija (optika)]] ([[Latinski jezik|lat]]. ''dispersio'': rasap, raspršenje, rasipanje), u [[optika|optici]], je razlaganje složene (na primjer bijele) [[svjetlost]]i na [[boje]] zbog ovisnosti [[Indeks prelamanja|indeksa loma]] o [[valna duljina|valnoj duljini]] svjetlosti koje nastaje prilikom [[Refrakcija|refrakcije]], [[ogib]]a (interferencije), totalne [[refleksija|refleksije]] i drugo. [[Zračenje]] veće valne duljine (na primjer crveno) lomi se slabije od onog s kraćom valnom duljinom (na primjer ljubičasto), jer je indeks loma obrnuto razmjeran valnoj duljini. | * [[disperzija (optika)]] ([[Latinski jezik|lat]]. ''dispersio'': rasap, raspršenje, rasipanje), u [[optika|optici]], je razlaganje složene (na primjer bijele) [[svjetlost]]i na [[boje]] zbog ovisnosti [[Indeks prelamanja|indeksa loma]] o [[valna duljina|valnoj duljini]] svjetlosti koje nastaje prilikom [[Refrakcija|refrakcije]], [[ogib]]a (interferencije), totalne [[refleksija|refleksije]] i drugo. [[Zračenje]] veće valne duljine (na primjer crveno) lomi se slabije od onog s kraćom valnom duljinom (na primjer ljubičasto), jer je indeks loma obrnuto razmjeran valnoj duljini. |
Posljednja izmjena od 13. travanj 2022. u 04:56
Disperzija može značiti:
- disperzija (optika) (lat. dispersio: rasap, raspršenje, rasipanje), u optici, je razlaganje složene (na primjer bijele) svjetlosti na boje zbog ovisnosti indeksa loma o valnoj duljini svjetlosti koje nastaje prilikom refrakcije, ogiba (interferencije), totalne refleksije i drugo. Zračenje veće valne duljine (na primjer crveno) lomi se slabije od onog s kraćom valnom duljinom (na primjer ljubičasto), jer je indeks loma obrnuto razmjeran valnoj duljini.
- disperzija (kemija), u kemiji, je raspršenje čestica jedne tvari u drugoj, dvofazni sustav koji se sastoji od vrlo sitnih čestica jedne faze (disperzna faza) fino raspršenih u drugoj, kontinuiranoj fazi (disperzno sredstvo). Prema veličini čestica disperzne faze razlikuju se grube, koloidne i molekularne disperzije. Moguće su disperzije čvrstih čestica u plinu (aerosol, na primjer prašina, dim), u kapljevini (suspenzija, otopina) i u krutini (na primjer čestice čađe u gumi); disperzija kapljevine u plinu (aerosol, na primjer magla) i u kapljevini (emulzija, na primjer mlijeko); disperzija plina u kapljevini (pjena) i u krutini (takozvana čvrsta pjena, na primjer pjenasti polistiren).
- disperzija (matematika), u matematici, u teoriji vjerojatnosti i teoriji pogrešaka disperzija slučajne veličine (znak s2), je veličina koja brojčano opisuje varijabilnost (raspršenje) podataka, definirana kao srednja vrijednosti slučajne veličine od njezine srednje vrijednosti (matematičkoga očekivanja):
- gdje su: x1, x2, … xn pojedini elementi skupa koji sadrži je n elemenata. (standardna devijacija). [1]
Izvori
Ovo je razdvojbena stranica. Ona pomaže u orijentaciji tako da popisuje sve stranice koje dijele isti naslov. Ako vas je poveznica iz nekog članka poslala ovamo, možda biste željeli vratiti se i ispraviti je da pokazuje izravno na željenu stranicu. |