Razlika između inačica stranice »Adrenokortikotropni hormon«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (bnz)
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Adrenokortikotropni hormon'''-->[[Datoteka:Adrenocorticotropic_hormone.JPG|okvir|desno|Adrenokortikotropni hormon]]
[[Datoteka:Adrenocorticotropic_hormone.JPG|okvir|desno|Adrenokortikotropni hormon]]


'''Adrenokortikotropni hormon''' (ACTH), kortikotropin, peptidni je [[hormon]] izgrađen od 39 [[aminokiselina]]. Njegova biološka sinteza vrši se u [[hipofiza|hipofizi]], u [[prednji režanj hipofize|prednjem režnju]].<ref name="hinus">Ilić, Sanda. Zadražil, Lela. Kostanić, Ljubica. [http://www.hinus.hr/wp-content/knjige/2011/10/SKOLSKI-LEKSIKON-BIOLOGIJE-S-PITANJIMA-ZA-MATURU-I-PRIJEMNE.pdf Školski leksikon biologije s pitanjima za maturu i prijemne] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160921142528/http://www.hinus.hr/wp-content/knjige/2011/10/SKOLSKI-LEKSIKON-BIOLOGIJE-S-PITANJIMA-ZA-MATURU-I-PRIJEMNE.pdf |date=21. rujna 2016. }} (ur. Hrvoje Zrnčić), Hinus, Zagreb, {{ISBN|978-953-6904-26-6}}, str. 9</ref>
'''Adrenokortikotropni hormon''' (ACTH), kortikotropin, peptidni je [[hormon]] izgrađen od 39 [[aminokiselina]]. Njegova biološka sinteza vrši se u [[hipofiza|hipofizi]], u [[prednji režanj hipofize|prednjem režnju]].<ref name="hinus">Ilić, Sanda. Zadražil, Lela. Kostanić, Ljubica. [http://www.hinus.hr/wp-content/knjige/2011/10/SKOLSKI-LEKSIKON-BIOLOGIJE-S-PITANJIMA-ZA-MATURU-I-PRIJEMNE.pdf Školski leksikon biologije s pitanjima za maturu i prijemne] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160921142528/http://www.hinus.hr/wp-content/knjige/2011/10/SKOLSKI-LEKSIKON-BIOLOGIJE-S-PITANJIMA-ZA-MATURU-I-PRIJEMNE.pdf |date=21. rujna 2016. }} (ur. Hrvoje Zrnčić), Hinus, Zagreb, {{ISBN|978-953-6904-26-6}}, str. 9</ref>

Trenutačna izmjena od 18:05, 8. travnja 2022.

Adrenokortikotropni hormon

Adrenokortikotropni hormon (ACTH), kortikotropin, peptidni je hormon izgrađen od 39 aminokiselina. Njegova biološka sinteza vrši se u hipofizi, u prednjem režnju.[1]

Fiziološko djelovanje

Stimulacija hormona kore (korteksa) nadbubrežne žlijezde, pa se prvenstveno povećava proizvodnja glukokortikoida. Kortikotropin aktivira preko sustava adenilat-ciklaze kolesterol-esterazu koja iz uskladištenog kolesterol-palmitata oslobađa kolesterol. Osim toga stimuliran je i enzimski sustav koji oksidativno skraćuje pobočni lanac. Dalje se opaža pojačana aktivnost enzima koji proizvode NADPH (malat-dehidrogenaza i glukoza-6-fosfat-dehidrogenaza); NADPH je potreban za hidroksilaciju steroida.

Izvori

  1. Ilić, Sanda. Zadražil, Lela. Kostanić, Ljubica. Školski leksikon biologije s pitanjima za maturu i prijemne (Arhivirano 21. rujna 2016.) (ur. Hrvoje Zrnčić), Hinus, Zagreb, ISBN 978-953-6904-26-6, str. 9