Razlika između inačica stranice »Suruí do Pará«

Trenutačna izmjena od 05:38, 25. ožujka 2022.

Suruí do Pará (Suruí do Tocantins, Mudjetire, Aikewara, Aikewar, Suruí, Sororós), pleme američkih Indijanaca iz skupine Tenetehara, jezična porodica tupian, nastanjeno u brazilskoj državi Pará, na području općine São João Araguaia na rezervatu Terra Indígena Sororó. Sami sebe nazivaju Aikewara, dok su ih Xikrin prozvali Mudjetire. Ovo pleme stradalo je u kontaktu sa bijelcima 1960.-tih godina kada su razne bolesti pokosile 2/3 plemena, pa ih je od 126 preostalo oko 40.

Danas im se populacija malo popravlja: 191 (1995 AMTB); 185, 1997.; 264 (Funasa - 2006). Jezično u im najbliži Asuriní do Tocantins i Parakanã. Ne smiju se brkati sa plemenom Suruí Paíter (Suruí do Jiparaná, Suruí de Rondônia) iz Rondônije, koji pripadaju porodici Mondé.

Vanjske poveznice

Suruí

en:Suruí people it:Surui Paiter

Inačica od 08:18, 3. rujna 2021. (vidi izvor) WikiSysop (razgovor \| doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)		Trenutačna izmjena od 05:38, 25. ožujka 2022. (vidi izvor) WikiSysop (razgovor \| doprinosi) m (bnz)
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Suruí do Pará'''-->'''~~Suruí do Pará''' (Suruí do Tocantins, Mudjetire, Aikewara, Aikewar, Suruí, Sororós), pleme američkih Indijanaca iz skupine [[Tenetehara]], jezična porodica [[tupian]], nastanjeno u [[brazil]]skoj državi [[Pará]], na području općine [[São João Araguaia]] na rezervatu Terra Indígena Sororó. Sami sebe nazivaju Aikewara, dok su ih [[Xikrin]] prozvali Mudjetire. Ovo pleme stradalo je u kontaktu sa bijelcima 1960.-tih godina kada su razne bolesti pokosile 2/3 plemena, pa ih je od 126 preostalo oko 40.		Suruí do Pará''' (Suruí do Tocantins, Mudjetire, Aikewara, Aikewar, Suruí, Sororós), pleme američkih Indijanaca iz skupine [[Tenetehara]], jezična porodica [[tupian]], nastanjeno u [[brazil]]skoj državi [[Pará]], na području općine [[São João Araguaia]] na rezervatu Terra Indígena Sororó. Sami sebe nazivaju Aikewara, dok su ih [[Xikrin]] prozvali Mudjetire. Ovo pleme stradalo je u kontaktu sa bijelcima 1960.-tih godina kada su razne bolesti pokosile 2/3 plemena, pa ih je od 126 preostalo oko 40.

	Danas im se populacija malo popravlja: 191 (1995 AMTB); 185, [[1997.]]; 264 (Funasa - 2006). Jezično u im najbliži [[Asuriní do Tocantins]] i [[Parakanã]]. Ne smiju se brkati sa plemenom Suruí Paíter ([[Suruí do Jiparaná]], Suruí de Rondônia) iz [[Rondônia\|Rondônije]], koji pripadaju porodici [[Mondé]].		Danas im se populacija malo popravlja: 191 (1995 AMTB); 185, [[1997.]]; 264 (Funasa - 2006). Jezično u im najbliži [[Asuriní do Tocantins]] i [[Parakanã]]. Ne smiju se brkati sa plemenom Suruí Paíter ([[Suruí do Jiparaná]], Suruí de Rondônia) iz [[Rondônia\|Rondônije]], koji pripadaju porodici [[Mondé]].