More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Sunda wiwitan''' ( ''rani sundanski'')<ref>Dadan Wildan, Perjumpaan Islam dengan Tradisi Sunda, Pikiran Rakyat, 26 March 2003</ref> je stara tradicionalna [[vjera]] [[Sundanci|Sundanaca]]. Ovaj vjerski sustav bio je [[animizam|animistički]] i [[dinamizam|dinamistički]].<ref>Ekadjati, Edi S, "Kebudayaan Sunda, Suatu Pendekatan Sejarah", Pustaka Jaya, Jakarta, 1995, halaman 72-73</ref> Štovale su se prirodne sile ([[hyang]]) i duhovi predaka (karuhun). Sunda wiwitan sadržava elemente [[monoteizam|monoteizma]]. Najbolje pokazatelje nalazimo u epskim pjesmama [[wawacan]] i kod udaljenog plemena [[Baduy|Baduya]]. | |||
Poljodjelska kultura uzgoja [[riža|riže]] oblikovala je kulturu, vjerovanja i obredni sustav tradicija sundskog naroda, pored ostalog štovanje [[Dewi Sri|Nyai Pohaci Sanghyang Asri]] božice riže i plodnosti. | Poljodjelska kultura uzgoja [[riža|riže]] oblikovala je kulturu, vjerovanja i obredni sustav tradicija sundskog naroda, pored ostalog štovanje [[Dewi Sri|Nyai Pohaci Sanghyang Asri]] božice riže i plodnosti. | ||
Posljednja izmjena od 25. ožujak 2022. u 02:32
Sunda wiwitan ( rani sundanski)[1] je stara tradicionalna vjera Sundanaca. Ovaj vjerski sustav bio je animistički i dinamistički.[2] Štovale su se prirodne sile (hyang) i duhovi predaka (karuhun). Sunda wiwitan sadržava elemente monoteizma. Najbolje pokazatelje nalazimo u epskim pjesmama wawacan i kod udaljenog plemena Baduya.
Poljodjelska kultura uzgoja riže oblikovala je kulturu, vjerovanja i obredni sustav tradicija sundskog naroda, pored ostalog štovanje Nyai Pohaci Sanghyang Asri božice riže i plodnosti.
Sljedbenike ove vjere nalazimo u nekim selima zapadne Jave kao što su Kanekes, Lebak, Banten; Ciptagelar Kasepuhan Banten Kidul, Cisolok, Sukabumi; Kampung Naga; i Cigugur, Kuningan.
U manuskriptu Carita Parahyangan ovu vjeru naziva se Jatisunda. Vjernici ove vjere drže da je sunda wiwitan dijelom njihovih života još od drevnih vremena, prije dolaska hinduizma i islama.
Sveta knjiga sunda wiwitana zove se Sanghyang siksakanda ng karesian. To je didaktički tekst vjerskih i moralnih smjernica, pravila i lekcija. Nacionalna knjižnica Republike Indonezije identificira ga kao Kropak 630. Prema kokolot-u (starijima) iz sela Cikeusika, narod Kanekes nije sljedbenik hinduističkih ni budističkih vjera, nego slijede animističkih sustav vjerovanja koji štuje duhove i pretke. Tijekom vremena sunda wiwitan padao je pod utjecaj hinduizma, čije je elemente djelimice inkorporirao, te do neke mjere i islama.[3]