Suliman: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Suliman'''-->'''Suliman'''<ref name="Mihovil">[http://www.croatica.hu/fileadmin/glasnik/glasnik39.pdf Hrvatski glasnik br.39/2005.] Hrvatski ljetopis: Sv. Mihael , 29. rujna 2005.</ref> (mađ. ''Szulimán'') je selo u južnoj [[Mađarska|Mađarskoj]].
Suliman'''<ref name="Mihovil">[http://www.croatica.hu/fileadmin/glasnik/glasnik39.pdf Hrvatski glasnik br.39/2005.] Hrvatski ljetopis: Sv. Mihael , 29. rujna 2005.</ref> (mađ. ''Szulimán'') je selo u južnoj [[Mađarska|Mađarskoj]].


Zauzima površinu od 10,49 km četvornih.
Zauzima površinu od 10,49 km četvornih.

Posljednja izmjena od 25. ožujak 2022. u 02:29

Suliman[1] (mađ. Szulimán) je selo u južnoj Mađarskoj.

Zauzima površinu od 10,49 km četvornih.

Ime[uredi]

Usprkos vjerovanjima, ime sela ne dolazi od "Sulejman", nego prema sorti vinove loze koja raste po brdima, Szőlőmál-u. Početkom 15. st. se ovdašnja župa u spisima nalazi zapisana kao Zelewmal.

Zemljopisni položaj[uredi]

Nalazi se na 46° 8' sjeverne zemljopisne širine i 17° 48' istočne zemljopisne dužine. Rašađ je 3 km sjeverozapadno, Laslov je 1 km sjeveroistočno, Možgaj je 1,5 km istočno, Čerta je 2 km južno, Vislovo je 2 km jugozapadno.

Upravna organizacija[uredi]

Upravno pripada Sigetskoj mikroregiji u Baranjskoj županiji. Poštanski broj je 7932.

Povijest[uredi]

Oko 1500-te, bila je posjedom Bálinta Töröka. Nakon odlaska Turaka, Hrvati i Mađari se vraćaju u ove krajeve. 1800-tih u ove krajeve su doseljeni i Nijemci.

Kultura[uredi]

U Sulimanu su 1880. mjesni Hrvati sagradili crkvu posvećenu svetom Mihovilu[1].

Stanovništvo[uredi]

Suliman ima 274 stanovnika (2001.). Većina su Mađari koji čine 77%, Romi čine blizu 2%. Nepoznato je 23%. Rimokatolika je 2/3, a kalvinista 7%.

Izvori[uredi]

  1. 1,0 1,1 Hrvatski glasnik br.39/2005. Hrvatski ljetopis: Sv. Mihael , 29. rujna 2005.

Vanjske poveznice[uredi]