Razlika između inačica stranice »Spomenik slobode kršćanstva u Oltenu«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (bnz)
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Spomenik slobode kršćanstva u Oltenu'''-->'''Spomenik povodom 1700. obljetnice prve slobode kršćanstva''' je [[spomenik]] oblika [[obelisk]]a koji je postavljen u vrtu [[Hrvatska kuća u Oltenu|Hrvatske kuće]] u [[Olten]]u u [[Švicarska|Švicarskoj]].<ref name=Ćorić>Višednevna vjerska i kulturna slavlja. Obelisk-spomenik za 200 pobijenih Hrvata u Švicarskj. Piše [[Šimun Šito Ćorić]]. [[Hrvatsko slovo]], str. 29, petak, 28. lipnja 2013.</ref>
Spomenik povodom 1700. obljetnice prve slobode kršćanstva''' je [[spomenik]] oblika [[obelisk]]a koji je postavljen u vrtu [[Hrvatska kuća u Oltenu|Hrvatske kuće]] u [[Olten]]u u [[Švicarska|Švicarskoj]].<ref name=Ćorić>Višednevna vjerska i kulturna slavlja. Obelisk-spomenik za 200 pobijenih Hrvata u Švicarskj. Piše [[Šimun Šito Ćorić]]. [[Hrvatsko slovo]], str. 29, petak, 28. lipnja 2013.</ref>


Postavljen je povodom 1700. obljetnice [[Milanski edikt|Milanskog edikta]], prigodom jubilarne Godine vjere lipnja [[kiparstvo u 2013.|2013.]] godine. Otkrio ga je i blagoslovio gospićko-senjski biskup i povjesničar [[Mile Bogović]].
Postavljen je povodom 1700. obljetnice [[Milanski edikt|Milanskog edikta]], prigodom jubilarne Godine vjere lipnja [[kiparstvo u 2013.|2013.]] godine. Otkrio ga je i blagoslovio gospićko-senjski biskup i povjesničar [[Mile Bogović]].

Trenutačna izmjena od 22:34, 24. ožujka 2022.

Spomenik povodom 1700. obljetnice prve slobode kršćanstva je spomenik oblika obeliska koji je postavljen u vrtu Hrvatske kuće u Oltenu u Švicarskoj.[1]

Postavljen je povodom 1700. obljetnice Milanskog edikta, prigodom jubilarne Godine vjere lipnja 2013. godine. Otkrio ga je i blagoslovio gospićko-senjski biskup i povjesničar Mile Bogović. Djelo je umjetničke radionice Litoglif iz Međugorja.[1]

Osobine

Obelisk je napravljen od najbolje vrste hrvatskog kamena. Visok je oko četiri metra i težak je tri tone. Na četiri strane obeliska uklesani su simboli i ukrasi poput riba, grozda grožđa, maslina, klasa te hrvatskog križa s krstionice kneza Višeslava, hrvatski i švicarski grb.[1]

Uklesana su i imena osmorice značajnih Hrvata koji su pridonijeli i švicarskoj kulturi: kardinal i diplomat Ivan Stojković (Dubrovnik, 1309. – Lausanne, 1443.), biskup Andrija Jamometić (Nin, 1420. – Basel, 1484.), književnik Marko Marulić (Split, 1450. – 1524.), teolog i reformator Matija Vlačić Ilirik (Labin, 1520. – Basel, 1575.), izumitelj enciklopedije Pavao Skalić (Zagreb, 1534. – Gdanjsk, 1575.), pisac i povjesničar Ivan F. Biundović (Hvar, 1573. – Aubonne, 1645.), nobelovac Lavoslav Ružička (Vukovar, 1887. – 1976.) i nobelovac Vladimir Prelog (Sarajevo, 1906. – Zürich, 1998.).[1][2]

Spomen-obelisk sadrži također uklesani zapis o ratnoj tragediji vojnika Hrvata u Švicarskoj, koja je do danas bila nepoznata u Hrvatskoj. O njoj je pisao švicarski povjesničar Ferdinand Gigon (Geschichte und Geschichten über Alpenpässe, Mondo-Verlag, 1977., S. 77). Dvjestotinjak hrvatskih vojnika obveznika Habsburške Monarhije koji su bili austrijska straža poginulo je 15. svibnja 1800. kod alpskog prijelaza Velikog Sv. Bernarda u švicarskom mjestašcu Saint-Rhemyju. Tih dvjestostinjak Hrvata su od na brzinu mobiliziranih mjesnih postrojbi za pojačanje sramotno bili ostavljeni na cjedilu. U noćnom su ih prepadu pobile Napoleonove postrojbe sa švicarske strane.[1]

Zbog toga se na posebnom mjestu na ovom obelisku nalazi hrvatski križ s krstionice kneza Višeslava. Na obelisku su tekstovi na hrvatskom i njemačkom. Tekst na hrvatskom glasi:[1]

U sjećanje na 200 Hrvata
koji su kao redovni vojni obveznici
Habsburške Monarhije
15. svibnja 1800. u Švicarskoj
(Saint-Rhemy, Veliki Sv. Bernard)
tragično stradali.

Izvor

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 Višednevna vjerska i kulturna slavlja. Obelisk-spomenik za 200 pobijenih Hrvata u Švicarskj. Piše Šimun Šito Ćorić. Hrvatsko slovo, str. 29, petak, 28. lipnja 2013.
  2. Hrvatska matica iseljenika Šimun Šito Ćorić: Spomenik hrvatskoj prisutnosti u Švicarskoj