Slina: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Slina''' je tekućina koja nastaje u [[žlijezde slinovnice|žlijezdama slinovnicama]]. Dnevno nastaje u fiziološkim uvjetima između 500 i 1500 mL ove bistre seromukozne tekućine. Sastav sline čini 98% voda, a ostatak mukoza (mukopolisaharidi i glikoproteini), elektroliti (natrij, kalij, kalcij, itd.), razne antibakterijske tvari (tiocianat, antitijela IgA) i enzimi (amilaze i lipaze). | |||
[[Parasimpatikus]] kotrolira lučenje sline. | [[Parasimpatikus]] kotrolira lučenje sline. | ||
==Funkcije sline== | ==Funkcije sline== | ||
Posljednja izmjena od 24. ožujak 2022. u 20:16
Slina je tekućina koja nastaje u žlijezdama slinovnicama. Dnevno nastaje u fiziološkim uvjetima između 500 i 1500 mL ove bistre seromukozne tekućine. Sastav sline čini 98% voda, a ostatak mukoza (mukopolisaharidi i glikoproteini), elektroliti (natrij, kalij, kalcij, itd.), razne antibakterijske tvari (tiocianat, antitijela IgA) i enzimi (amilaze i lipaze). Parasimpatikus kotrolira lučenje sline.
Funkcije sline[uredi]
Glavne funkcije sline su:
- probavna funkcija: vlaži i omekšava zalogaj; u slini se nalazi enzim ptijalin
- zaštitna funkcija: stalno lučenje sline mehanički čisti usta, održava stalnu pH vrijednost u ustima
- koagulacija: životinje ližući rane pospješuju koagulaciju
Poremećaji lučenja sline[uredi]
Povećanjem lučenja slina smatra se ako osoba luči više od 1500 mL, a smanjenje ako osoba luči manje od 500mL.
Pojačano slinjenje[uredi]
Može biti posljedica upala u ustima ili ždrijelu, trovanja nekim tvarima (npr. pilokarpin) ili u trudnoći. Bolesti središnjeg živčanog sustava također povećavaju lučenje sline (npr. encefelitis, bjesnoća).
Smanjenje slinjenja[uredi]
Do smanjenja može doći zbog bolesti žlijezda slinovnica (npr. Sjögrenov sindrom) ili u nekim općim stanjima.