Razlika između inačica stranice »Sjeveroistočni aramejski jezici«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (bnz)
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Sjeveroistočni aramejski jezici'''-->'''Sjeveroistočni aramejski jezici''', jedna od dviju podskupina [[centralni istočnoaramejski jezici|centralnih istočnoaramejskih]] jezika koji se danas govore na području [[Izrael]]a, [[Irak]]a i [[gruzija|Gruzije]]. Predstavnici su (12)<ref>[http://www.ethnologue.com/show_family.asp?subid=1193-16 Ethnologue (16th)]</ref>:  
Sjeveroistočni aramejski jezici''', jedna od dviju podskupina [[centralni istočnoaramejski jezici|centralnih istočnoaramejskih]] jezika koji se danas govore na području [[Izrael]]a, [[Irak]]a i [[gruzija|Gruzije]]. Predstavnici su (12)<ref>[http://www.ethnologue.com/show_family.asp?subid=1193-16 Ethnologue (16th)]</ref>:  
*[[Talmudski aramejski jezik|aramejski talmudski]] ili židovski babilonsk iaramejski, babilonski talmudski aramejski [tmr],  
*[[Talmudski aramejski jezik|aramejski talmudski]] ili židovski babilonsk iaramejski, babilonski talmudski aramejski [tmr],  
*[[Bijil neoaramejski|bijil]] ili barzani židovski novoaramejski, barzan, shahe, bijil [bjf], 20 (2004 H. Mutzafi). Izrael.
*[[Bijil neoaramejski|bijil]] ili barzani židovski novoaramejski, barzan, shahe, bijil [bjf], 20 (2004 H. Mutzafi). Izrael.

Trenutačna izmjena od 19:08, 24. ožujka 2022.

Sjeveroistočni aramejski jezici, jedna od dviju podskupina centralnih istočnoaramejskih jezika koji se danas govore na području Izraela, Iraka i Gruzije. Predstavnici su (12)[1]:

  • aramejski talmudski ili židovski babilonsk iaramejski, babilonski talmudski aramejski [tmr],
  • bijil ili barzani židovski novoaramejski, barzan, shahe, bijil [bjf], 20 (2004 H. Mutzafi). Izrael.
  • bohtan novoaramejski [bhn], 1.000 u Gruziji (1999 S. Fox); Rusija
  • hulaulá ili ’aramit, galiglu, hula hula, jabali, judeoaramejski, kurdit, lishana axni, lishana noshan [huy], 10.000 u Israelu (1999 H. Mutzafi); SAD
  • hértevin [hrt], 1.000 (1999 H. Mutzafi). Azijsk idio Turske.
  • kildani ili novokaldejski, kaldejski (chaldean), fallani, fellihi, kaldaya, lishana kaldaya, suvremeni kaldejski, neokaldejski, soorath, soorith, suras, sureth [cld], 216,000. Irak i druge zemlje.
  • koy sanjaq surat ili koi sanjaq soorit, koi-sanjaq sooret, koy sanjaq sooret, koy sanjaq soorit [kqd],
  • lishán didán ili galihalu, lakhlokhi, lishanán, lishanid nash didán, persian azerbaijan jewish aramaic [trg], 4,450.
  • lishana aturaya ili Asirski novoaramejski, ajsorski (aisorski), assyrian, assyrianci, assyriski, novosirjački (neo-syriac), sooreth, suret, sureth, suryaya swadaya [aii], 219.330 u Irak, Armenija, Gruzija, Sirija.
  • lishana deni ili [lsd], 7.500 (1999 H. Mutzafi).
  • Lishanid Noshan ili lishana didán, galigalu, hula’ula, hulani, jbeli, kurdit [aij], 2.250 (1994 H. Mutzafi).
  • senaya ili kršćanski neoaramejski, lshan sray, senaaya, shan gyanan, shan sray, soray, sray [syn], 460. Iran.

Izvori

Vanjske poveznice