Sjevernoturkijski jezici: razlika između inačica

Posljednja izmjena od 24. ožujak 2022. u 19:07

Sjevernoturkijski jezici ili sibirski turkijski jezici, skupina od osam turkijskih jezika koji se govore na azijskom dijelu Ruske federacije i nekim susjednim zemljama (Kina i Mongolija). Njima govori oko 679.000 ljudi. najznačajniji su jakutski i tuvinski.

Obuhvaća jezike sjevernoaltajski [atv] (1.570); južnoaltajski [alt] 20.000; 1993 J. Janhunen); dolganski [dlg] (4.870); karagaski [kim] (28; 2001); hakaski [kjh] (20.000; 2007 SIL),; šorski [cjs] (6.210); tuvinski [tyv] (264.400); i jakutski [sah] (363.000; 1993 UBS)^[1].

Izvori

↑ Ethnologue (16th)

Vanjske poveznice

[1] Ethnologue (16th)

[1]

Inačica od 15. rujan 2021. u 10:21 vidi izvor WikiSysop (razgovor \| doprinosi) AA_Korisnik, Botovi, Birokrati, Administratori sučelja, Otajnici, Administratori 570.142 edits Bot: Automatski unos stranica		Posljednja izmjena od 24. ožujak 2022. u 19:07 vidi izvor WikiSysop (razgovor \| doprinosi) AA_Korisnik, Botovi, Birokrati, Administratori sučelja, Otajnici, Administratori 570.142 edits m bnz
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Sjevernoturkijski jezici'''-->'''~~Sjevernoturkijski jezici''' ili '''sibirski turkijski jezici''', skupina od osam [[turkijski jezici\|turkijskih]] jezika koji se govore na [[azija\|azijskom]] dijelu [[rusija\|Ruske federacije]] i nekim susjednim zemljama ([[Kina]] i [[Mongolija]]). Njima govori oko 679.000 ljudi. najznačajniji su jakutski i tuvinski.		Sjevernoturkijski jezici''' ili '''sibirski turkijski jezici''', skupina od osam [[turkijski jezici\|turkijskih]] jezika koji se govore na [[azija\|azijskom]] dijelu [[rusija\|Ruske federacije]] i nekim susjednim zemljama ([[Kina]] i [[Mongolija]]). Njima govori oko 679.000 ljudi. najznačajniji su jakutski i tuvinski.

	Obuhvaća jezike [[sjevernoaltajski jezik\|sjevernoaltajski]] [atv] (1.570); [[južnoaltajski jezik\|južnoaltajski]] [alt] 20.000; 1993 J. Janhunen); [[dolganski jezik\|dolganski]] [dlg] (4.870); [[karagaski jezik\|karagaski]] [kim] (28; 2001); [[hakaski jezik\|hakaski]] [kjh] (20.000; 2007 SIL),; [[šorski jezik\|šorski]] [cjs] (6.210); [[tuvanski jezik\|tuvinski]] [tyv] (264.400); i [[jakutski jezik\|jakutski]] [sah] (363.000; 1993 UBS)<ref>[http://www.ethnologue.com/show_family.asp?subid=2661-16 Ethnologue (16th)]</ref>.		Obuhvaća jezike [[sjevernoaltajski jezik\|sjevernoaltajski]] [atv] (1.570); [[južnoaltajski jezik\|južnoaltajski]] [alt] 20.000; 1993 J. Janhunen); [[dolganski jezik\|dolganski]] [dlg] (4.870); [[karagaski jezik\|karagaski]] [kim] (28; 2001); [[hakaski jezik\|hakaski]] [kjh] (20.000; 2007 SIL),; [[šorski jezik\|šorski]] [cjs] (6.210); [[tuvanski jezik\|tuvinski]] [tyv] (264.400); i [[jakutski jezik\|jakutski]] [sah] (363.000; 1993 UBS)<ref>[http://www.ethnologue.com/show_family.asp?subid=2661-16 Ethnologue (16th)]</ref>.