Razlika između inačica stranice »Sjevernokurdski jezik«
Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (bnz) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Sjevernokurdski jezik''' (kermancî, kirmancî, kurdi, kurdî, kurmancî, kurmanji; ISO 639-3: [http://www.sil.org/iso639-3/documentation.asp?id=kmr kmr]), [[zapadnoiranski jezici|zapadnoiranski]] jezik, član [[kurdski jezik|kurdskog]] makrojezika, kojim govori 9,320,240 ljudi u nekim zemljama [[Zapadna Azija|zapadne]] ([[Turska]], [[Kavkaz]], [[Irak]], [[Libanon]], [[Sirija]]) i [[Južna Azija|južne Azije]] ([[Afganistan]], [[Iran]]). | |||
U Turskoj ga govori 3,950,000 ljudi (1980.), Iraku 2,800,000 (2004.) i Siriji 938,000 (1993.). Broj govornika uostalim zemljama je manji, po nekoliko desetaka tisuća u svakoj. | U Turskoj ga govori 3,950,000 ljudi (1980.), Iraku 2,800,000 (2004.) i Siriji 938,000 (1993.). Broj govornika uostalim zemljama je manji, po nekoliko desetaka tisuća u svakoj. | ||
Trenutačna izmjena od 19:04, 24. ožujka 2022.
Sjevernokurdski jezik (kermancî, kirmancî, kurdi, kurdî, kurmancî, kurmanji; ISO 639-3: kmr), zapadnoiranski jezik, član kurdskog makrojezika, kojim govori 9,320,240 ljudi u nekim zemljama zapadne (Turska, Kavkaz, Irak, Libanon, Sirija) i južne Azije (Afganistan, Iran).
U Turskoj ga govori 3,950,000 ljudi (1980.), Iraku 2,800,000 (2004.) i Siriji 938,000 (1993.). Broj govornika uostalim zemljama je manji, po nekoliko desetaka tisuća u svakoj.
Postoje brojni dijalekti. U Turskoj se govore boti (botani), marashi, ashiti, bayezidi, hekari i shemdinani; u Iraku surchi, akre, amadiye, barwari jor, gulli, zakho i sheikhan; u Libanonu mhallami ili mardinli; te u Iranu sjevernokurdski (kurmanji), khorassani kurmanji[1].