Razlika između inačica stranice »Shona jezik«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (bnz) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Shona jezik''' (ISO 639-3: [http://www.sil.org/iso639-3/documentation.asp?id=sna sna]) jedan je od jezika u [[Bantu jezici|Bantu skupini]], matični je jezik Shona naroda koji nastanjuje [[Zimbabve]] i jug [[Zambija|Zambije]]. U Bocvani je poznat kao zezuru. Dijalekti Shona jezika su karanga (chikaranga), zezuru (chizezuru, bazezuru, bazuzura, mazizuru, vazezuru, wazezuru), korekore (northern shona, goba, gova, shangwe). Ovi dijaleklti imaju i pod-dijalekte, to su: <u>karanga</u>: duma, jena, mhari (mari), ngova, nyubi, govera; <u>korekore</u>: budya, gova, tande, tavara, nyongwe, pfunde, shan gwe; <u>zezuru</u>: shawasha, gova, mbire, tsunga, kachikwakwa, harava, nohwe, njanja, nobvu, kwazwimba (zimba); <u>shona</u>: toko, hwesa. | |||
Shona je jedan od službenih jezika u [[Zimbabve|Zimbabveu]] zajedno sa [[Engleski jezik|engleskim]] i [[ndebele]] jezikom. Ukupan broj govornika u [[Zimbabve|Zimbabveu]], [[Zambija|Zambiji]], [[Mozambik|Mozambiku]] i [[Bocvana|Bocvani]] procjenjuje se na oko 10.759.200. govornika<ref>[http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=sna Ethnologue (17th)]</ref>. | Shona je jedan od službenih jezika u [[Zimbabve|Zimbabveu]] zajedno sa [[Engleski jezik|engleskim]] i [[ndebele]] jezikom. Ukupan broj govornika u [[Zimbabve|Zimbabveu]], [[Zambija|Zambiji]], [[Mozambik|Mozambiku]] i [[Bocvana|Bocvani]] procjenjuje se na oko 10.759.200. govornika<ref>[http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=sna Ethnologue (17th)]</ref>. | ||
Trenutačna izmjena od 18:06, 24. ožujka 2022.
Shona jezik (ISO 639-3: sna) jedan je od jezika u Bantu skupini, matični je jezik Shona naroda koji nastanjuje Zimbabve i jug Zambije. U Bocvani je poznat kao zezuru. Dijalekti Shona jezika su karanga (chikaranga), zezuru (chizezuru, bazezuru, bazuzura, mazizuru, vazezuru, wazezuru), korekore (northern shona, goba, gova, shangwe). Ovi dijaleklti imaju i pod-dijalekte, to su: karanga: duma, jena, mhari (mari), ngova, nyubi, govera; korekore: budya, gova, tande, tavara, nyongwe, pfunde, shan gwe; zezuru: shawasha, gova, mbire, tsunga, kachikwakwa, harava, nohwe, njanja, nobvu, kwazwimba (zimba); shona: toko, hwesa.
Shona je jedan od službenih jezika u Zimbabveu zajedno sa engleskim i ndebele jezikom. Ukupan broj govornika u Zimbabveu, Zambiji, Mozambiku i Bocvani procjenjuje se na oko 10.759.200. govornika[1].
Sa standardizacijom Shona jezika započelo se početkom 20.stoljeća dok je taj proces završen u 1950-ima. Prva je pripovijetka na Shona jeziku bila je pripovjetka Feso objavljena 1957. a autor joj je bio Solomon Mutswairo. Moderni Shona jezik nastao je na osnovu Karanga dijalekta.
Pripada podskupini Shona (S.10) i široj skupini Centralnih bantu jezika zone S.[2]
Riječi na Shona jeziku
| hrvatski | Shona | brojevi | brojevi na shona jeziku | |||
|---|---|---|---|---|---|---|
| dobro jutro | mangwanani | 1 | potsi | |||
| dobar dan | masikati | 2 | piri | |||
| dobro veče | manheru | 3 | tatu | |||
| doviđenja | chisarai zvakanaka | 4 | ina | |||
| voda | mvura | 5 | shanu | |||
| kruh | chingwa | 6 | tanhatu | |||
| riba | hove | 7 | nomwe | |||
| meso | nyama | 8 | tsere | |||
| hladno | chando | 9 | pfumbamwe | |||
| toplo | kupisa | 10 | gumi |