More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Sharchhokpa''' (sing. Sharchop), narod bodijske skupine pravih [[Tibetski narodi|Tibetanaca]], nastanjen u istočnom i jugoistočnom [[Kraljevina Butan|Butan]]u, jugoistočnom [[Tibet]]u gdje ih vode dijelom nacionalnosti [[Moinba]], i u [[Indija|indijskoj]] državi [[Arunachal Pradesh]]. | |||
U Butanu su najbrojniji, ima ih oko 138.000 (1993) a žive južno od [[Tashigang]]a i sebe smatraju [[Butanci]]ma. Oni su agrikulturan narod, stanovnici šume, koji se koristi tehnikom [[posijeci-i-spali]]. Za svoja suha polja [[riža|riže]] prvo moraju očistiti i zapaliti jedan dio [[šuma|šume]], na kojem će se zadržati tri do četiri godine. Neke druge skupine Sharchopa trajno su se nastanili na većim iskrčenim poljima u šumi. Kuće su od kamena i drveta, često puta i na pilonima, drvenim nosačima zabijenim u tlo, a veća naselja imaju i manastire-[[dzong]], gdje su čest motiv [[molitveni kotači]], tibetski nazivani 'khor i raznobojne molitvene zastavice. Od stoke drže goveda-gayal, [[koze]] i [[svinje]]. Gayal-goveda, lokalno poznata kao mithun ([[Bos frontalis]]), služe kao simbol bogatstva, i za žrtvovanja na religioznim ceremonijama. | U Butanu su najbrojniji, ima ih oko 138.000 (1993) a žive južno od [[Tashigang]]a i sebe smatraju [[Butanci]]ma. Oni su agrikulturan narod, stanovnici šume, koji se koristi tehnikom [[posijeci-i-spali]]. Za svoja suha polja [[riža|riže]] prvo moraju očistiti i zapaliti jedan dio [[šuma|šume]], na kojem će se zadržati tri do četiri godine. Neke druge skupine Sharchopa trajno su se nastanili na većim iskrčenim poljima u šumi. Kuće su od kamena i drveta, često puta i na pilonima, drvenim nosačima zabijenim u tlo, a veća naselja imaju i manastire-[[dzong]], gdje su čest motiv [[molitveni kotači]], tibetski nazivani 'khor i raznobojne molitvene zastavice. Od stoke drže goveda-gayal, [[koze]] i [[svinje]]. Gayal-goveda, lokalno poznata kao mithun ([[Bos frontalis]]), služe kao simbol bogatstva, i za žrtvovanja na religioznim ceremonijama. | ||
Posljednja izmjena od 24. ožujak 2022. u 17:57
Sharchhokpa (sing. Sharchop), narod bodijske skupine pravih Tibetanaca, nastanjen u istočnom i jugoistočnom Butanu, jugoistočnom Tibetu gdje ih vode dijelom nacionalnosti Moinba, i u indijskoj državi Arunachal Pradesh.
U Butanu su najbrojniji, ima ih oko 138.000 (1993) a žive južno od Tashiganga i sebe smatraju Butancima. Oni su agrikulturan narod, stanovnici šume, koji se koristi tehnikom posijeci-i-spali. Za svoja suha polja riže prvo moraju očistiti i zapaliti jedan dio šume, na kojem će se zadržati tri do četiri godine. Neke druge skupine Sharchopa trajno su se nastanili na većim iskrčenim poljima u šumi. Kuće su od kamena i drveta, često puta i na pilonima, drvenim nosačima zabijenim u tlo, a veća naselja imaju i manastire-dzong, gdje su čest motiv molitveni kotači, tibetski nazivani 'khor i raznobojne molitvene zastavice. Od stoke drže goveda-gayal, koze i svinje. Gayal-goveda, lokalno poznata kao mithun (Bos frontalis), služe kao simbol bogatstva, i za žrtvovanja na religioznim ceremonijama.
Vjera je budistička a očuvana je i etnička religija sa elementima šamanizma [1].
Jezik se zove tshangla ili sangla, sharchagpakha, sarchapkkha, shachopkha, shachobiikha, sharchhopkha, tsangla, menba ili monpa i pripada tibetskoj grani himalajskih jezika [2].