Razlika između inačica stranice »Sergej Nikolajevič Saltykov (patolog)«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (bnz) |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
Sergej Nikolajevič Saltykov (Saltykow)''' (rus. ''Сергей Николаевич Салтыков'') ([[Višni Voloček]], Rusija, [[1. travnja]] [[medicina u 1874.|1874.]] – [[Zagreb]], [[2. listopada]] [[medicina u 1964.|1964.]]), [[Rusi u Hrvatskoj|ruski]] i hrvatski [[patolog]] <ref name="LZMK">[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=54240 Leksikografski zavod Miroslav Krleža] ''Saltykow, Sergej Nikolajevič'', Hrvatska enciklopedija (pristupljeno 6. prosinca 2017.)</ref><ref name="dizbi">[http://dizbi.hazu.hr/object/22049 Ljetopis JAZU za godinu 1964. Knj. 71] Ivo Čupar: ''Sergije Saltykow (1874-1964) : [nekrolog]'', ur. Miroslav Karšulin, JAZU, Zagreb, 1966., str. 170-171 (pristupljeno 6. prosinca 2017.)</ref> | |||
== Životopis == | == Životopis == |
Trenutačna izmjena od 17:43, 24. ožujka 2022.
Sergej Nikolajevič Saltykov (Saltykow) (rus. Сергей Николаевич Салтыков) (Višni Voloček, Rusija, 1. travnja 1874. – Zagreb, 2. listopada 1964.), ruski i hrvatski patolog [1][2]
Životopis
Saltykov se rodio u Ruskoj Carevini. Medicinska znanja je stekao i izgradio na području današnje Ukrajine. U Harkovu je 1897. završio studij medicine. U Zürichu, Marburgu, Pragu i Parizu specijalizirao patološku anatomiju. Vratio se u Harkov gdje je osnovao Središnji patološki institut 1915. godine. Za redovitoga profesora patološke anatomije u Jekaterinoslavu izabran je 1918. godine. Životni ga je put odveo u Hrvatsku. Na mladom zagrebačkom Medicinskom fakultetu 1922. godine osnovao je Zavod za opću patologiju i patološku anatomiju. Novosnovanom Zavodu bio je predstojnik do 1952. godine. Predavao u svojstvu redovitog profesora zagrebačkoga Medicinskoga fakulteta od 1932. godine. Svoja glavna djela pisao je od 1940-ih. HAZU ga je primila u redovno članstvo 1959. godine. [1] Član Razreda za medicinske znanosti.[3][2]
Znanstveno zanimanje dr Saltykova bili su problemi patološke anatomije. Osobito je proučavao presađivanje i regeneraciju tkiva. Proučavao također ulogu konstitucije u postanku i razvijanju raznih bolesti. [1][2]
Djela
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 Leksikografski zavod Miroslav Krleža Saltykow, Sergej Nikolajevič, Hrvatska enciklopedija (pristupljeno 6. prosinca 2017.)
- ↑ 2,0 2,1 2,2 Ljetopis JAZU za godinu 1964. Knj. 71 Ivo Čupar: Sergije Saltykow (1874-1964) : [nekrolog], ur. Miroslav Karšulin, JAZU, Zagreb, 1966., str. 170-171 (pristupljeno 6. prosinca 2017.)
- ↑ HAZU Razred za medicinske znanosti (pristupljeno 6. prosinca 2017.)
Vanjske poveznice
- WorldCat Author:Saltykow, S
- DiZbi.HAZU