Sait Orahovac: razlika između inačica
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite web +{{Citiranje weba) |
m bnz |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Sait Orahovac''' ([[Podgorica]], [[24. svibnja]] [[1909.]] - [[Sarajevo]], [[21. studenoga]] [[1992.]]) je bosanskohercegovački, crnogorski i jugoslavenski pjesnik i folklorist. | |||
==Životopis== | ==Životopis== | ||
Posljednja izmjena od 24. ožujak 2022. u 16:06
Sait Orahovac (Podgorica, 24. svibnja 1909. - Sarajevo, 21. studenoga 1992.) je bosanskohercegovački, crnogorski i jugoslavenski pjesnik i folklorist.
Životopis[uredi]
Od rane mladosti živi u Sarajevu, gdje na Filozofskom fakultetu, završava historiju južnoslavenskih književnosti i srpskohrvatski jezik. Doktorirao je 1980. godine iz oblasti književne folkloristike sa doktorskom tezom pod nazivom Kulturno-istorijske, etičke i estetske oznake muslimanskih narodnih pjesama na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, pred komisijom: akademik Dušan Nedeljković, akademik Blaže Koneski i prof. dr. Ljubomir Zuković. Njegova disertacija do danas nije objavljena.
Objavio je oko 35 knjiga od čega 20 zbirki poezije i 15 knjiga iz oblasti folkloristike i nauke. Bio je poznat kao odličan socijalni pjesnik. Njegove pjesme prevedene su na ruski, bugarski, makedonski, slovenski, češki, poljski, albanski, turski, azerski, arapski, francuski i engleski jezik. Njegov istraživački rad pretočen je u zbirke blaga bošnjačkog naroda, te u knjige narodnih i antifašističkih pjesama bunta i otpora, anegdota i humora.<ref>"Sait Orahovac: Smrt fašizmu". slikepartizana.com. http://slikepartizana.com/smrt-fasizmu-sait-orahovac/ Pristupljeno 6. 9. 2017 </ref> Poseban doprinos dao je u izučavanju sevdalinki. Proučavao je folklor i istraživao kulturnu baštinu i tradiciju naroda. Poslije oslobođenja bio kustos Muzeja revolucije BiH i u tom svojstvu sakupljao arhivsku, folklornu i drugu građu iz perioda Narodnooslobolilačkog rata i narodne revolucije. U okviru naučnog rada, priredio je Pjesme o narodnim herojima, Savremene narodne pjesme iz borbe i obnove, Partizani u anegdotama, Anegdote o našim književnicima, Vedrine duha, Sevdalinke, balade i romanse Bosne i Hercegovine, Pjesme bunta i otpora', Stare narodne pjesme Muslimana Bosne i Hercegovine, Muslimanske narodne pjesme i druge.<ref name=Orahovac> Orahovac, Sait; Muslimanske narodne pjesme, Rad, Beograd, 1977.</ref> <ref name=Orahovac2> Orahovac, Sait; Sevdalinke, balade i romanse Bosne i Hercegovine, Svjetlost, Sarajevo, 1977.</ref>
Bio je član Društva pisaca Bosne i Hercegovine i član Društva za obradu folklora. Umro je u Sarajevu, 21. novembra 1992. godine.
2014. godine u Bosanskom kulturnom centru organizirana je premijera dokumentarnog filma Vihori uzdaha – Sait Orahovac 1909−1992. posvećenog ovom istaknutom književniku.<ref>"Dokumentarni film Vihori uzdaha - Sait Orahovac". cekum.me. http://cekum.me/premijera-dokumentarnog-filma-vihori-uzdaha-sait-orahovac-1909-1992/ Pristupljeno 6. 9. 2017 </ref>
Nagrade[uredi]
Sait Orahovac dobitnik je mnogih nagrada i ordena:
- 1957. godine Nagrada Društva pisaca Bosne i Hercegovine za djelo Sonetna senčenja
- Dvadesetsedmojulska nagrada SR Bosne i Hercegovine
- Povelja zaslužnog građanina Sarajeva
- Orden zasluga za narod
- Orden bratstva i jedinstva
- Jubilarna plaketa SUBNOR-a
Bibliografija[uredi]
- Vihori uzdaha 1928, godine
- Nemirne svetiljke 1930. godine
- Motivi iz Bosne 1931. godine
- Potezi ulijevo 1932. godine
- Usponi 1933. godine
- Stihovi raba Saita 1936. godine
- Lirska saopštenja 1938. godine
- Vrisci i kliktaji 1946. godine
- Soneti 1953. godine
- Sonetna senčenja 1957. godine
- Korak do zida 1966. godine
- Soneti i minijature 1971. godine
- Izbor pjesama 1974. godine
- Krug se zatvara 1980. godine
- Slapovi: izabrani i dopunjeni soneti 1983. godine
- Niz grebene i sprudove 1990. godine
- Biserna ogrlica 1990. godine