More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
Retz-Gajary kultura''' je [[eneolitik|eneolitička]] kultura koja se razvija u vrijeme kasnije [[Lasinjska kultura|lasinjske kulture]] (3500. godine pr. Kr.), a rasprostranjena je u dvije regionalne varijante od [[Erdelj]]a u Rumunjskoj, preko [[Mađarska|Mađarske]], [[Slovačka|Slovačke]], [[Austrija|Austrije]] i kontinentalne Hrvatske. Ime je dobila po dva lokaliteta u Slovačkoj i Austriji, karakteristična za tu kulturu. | |||
Na tlu Hrvatske postoje dvije varijante ove kulture: Višnjica tip (prema lokalitetu Velika pećina kod Višnjice u Hrvatskom zagorju), gdje je zastupljenije ukrašavanje keramike tehnikom brazdastog urezivanja (''Furchenstich'') i Kevderc-Hrnjevac tip (Slavonija), gdje prevladavaju ornamenti poput trokuta i šahovnice. | Na tlu Hrvatske postoje dvije varijante ove kulture: Višnjica tip (prema lokalitetu Velika pećina kod Višnjice u Hrvatskom zagorju), gdje je zastupljenije ukrašavanje keramike tehnikom brazdastog urezivanja (''Furchenstich'') i Kevderc-Hrnjevac tip (Slavonija), gdje prevladavaju ornamenti poput trokuta i šahovnice. |
Posljednja izmjena od 24. ožujak 2022. u 10:18
Retz-Gajary kultura je eneolitička kultura koja se razvija u vrijeme kasnije lasinjske kulture (3500. godine pr. Kr.), a rasprostranjena je u dvije regionalne varijante od Erdelja u Rumunjskoj, preko Mađarske, Slovačke, Austrije i kontinentalne Hrvatske. Ime je dobila po dva lokaliteta u Slovačkoj i Austriji, karakteristična za tu kulturu.
Na tlu Hrvatske postoje dvije varijante ove kulture: Višnjica tip (prema lokalitetu Velika pećina kod Višnjice u Hrvatskom zagorju), gdje je zastupljenije ukrašavanje keramike tehnikom brazdastog urezivanja (Furchenstich) i Kevderc-Hrnjevac tip (Slavonija), gdje prevladavaju ornamenti poput trokuta i šahovnice.
Stanovništvo kulture Retz-Gajary vrlo je pokretljivo, stočarsko, i često se naseljava u blizini naselja drugih kultura.
Izvori
- Dimitrijević, Težak-Gregl, Majnarić-Pandžić, poglavlje "Badenska kultura" u knjizi "Prapovijest", Zagreb 1998.
|