Protjeravanje Hrvata iz Srijema 1990.-ih godina: razlika između inačica

Posljednja izmjena od 24. ožujak 2022. u 05:56

Protjerivanje Hrvata iz Srijema 1990.-ih godina bila je prisilna migracija izazvana zločinačkih pritiskom velikosrpskih političkih snaga podržanih tadašnjim srbijanskim režimom Slobodana Miloševića, dijelom i u organizaciji specijalnih postrojbi srbijanske Službe državne bezbednosti "Crvene beretke".^[1] Etničko čišćenje, u kojemu je protjerano između 20 i 30 tisuća pripadnika starosjedilačke hrvatske zajednice u Srijemu, dogodilo se u vrijeme Domovinskog rata u obližnjoj Hrvatskoj, ali posve izvan bilo kakvih vojnih operacija. Protjerani Hrvati se poslije nisu mogli vratiti u svoj zavičaj, a organizatori i počinitelji tog etničkog čišćenja nisu kažnjeni.

Nakon osamostaljenja Hrvatske, počela je u studenom 1991. godine Bitka za Vukovar, te su se Hrvati u dijelu Srijema koji se nalazi u Republici Srbiji našli u krajnje neugodnoj situaciji. Osim raznih prijetnji, bacanja bombi u dvorišta i ispisivanja prijetećih poruka na zidove kuća,^[2] na više mjesta je bilo ubojstava u kojima su žrtve bili etnički Hrvati, koje policija nije (ni tada ni poslije) rasvijetlila. U protjerivanju Hrvata, kojim se htjelo osloboditi kuće i imanja za naseljavanje Srba iz Hrvatske, prednjačila je Srpska radikalna stranka, kojoj je na čelu bio Vojislav Šešelj; on je u velikom pretežno hrvatskom selu Hrtkovci predvodio 6. svibnja 1992. godine politički skup na kojemu su javno čitani popisi Hrvata iz Hrtkovaca koji su "nepoželjni".^[3]

U Zagrebu je 1991. godine osnovana Zajednica protjeranih Hrvata Srijema, Bačke i Banata,^[4] koja nastoji da se spomen na ovo prisilno iseljavanje ne izbriše.^[5] Takvo nastojanje održavaju i politički predstavnici Hrvata u Vojvodini.^[6]

Izvori

↑ Anto Janković (01. rujna 2011.). "Nijedan Hrvat se nije vratio u Srijem". Deutsche Welle. https://www.dw.com/hr/nijedan-hrvat-se-nije-vratio-u-srijem/a-15358925 Pristupljeno 5. rujna 2020.
↑ Dinko Gruhonjić (20. lipnja 2014.). "Protjerivanje Hrvata - tabu tema". Deutsche Welle. https://www.dw.com/bs/protjerivanje-hrvata-tabu-tema/a-17724771 Pristupljeno 5. rujna 2020.
↑ DW (6. svibnja 2012.). "Hrtkovci: zločin bez kazne". Nacional. http://arhiva.nacional.hr/clanak/129442/hrtkovci-zlocin-bez-kazne Pristupljeno 5. rujna 2020.
↑ Suzana Darabašić (22. svibnja 2020.). "I ubuduće ćemo ukazivati na zločine nad Hrvatima (intervju s Matom Jurićem)". Hrvatska riječ. http://www.hrvatskarijec.rs/vijest/5550/I-ubuduce-cemo-ukazivati-na-zlocine-nad-Hrvatima/ Pristupljeno 5. rujna 2020.
↑ "Zajednica protjeranih Hrvata: Skup u Hrtkovcima provokacija je i izgovor Šešelju da se vrati na mjesto zločina". Direktno.hr. 4. svibnja 2019.. https://direktno.hr/direkt/zajednica-protjeranih-hrvata-skup-hrtkovcima-provokacija-i-izgovor-seselju-da-se-vrati-mjesto-zlocin-154621/ Pristupljeno 5. rujna 2020.
↑ "Žigmanov: Očekujemo da se napokon riješe zločini nad Hrvatima u Vojvodini". Direktno.hr. 5. svibnja 2020.. https://direktno.hr/eu-i-svijet/dijaspora/zigmanov-ocekujemo-da-se-napokon-rijese-zlocini-nad-hrvatima-u-vojvodini-192955/ Pristupljeno 5. rujna 2020.

Vanjske poveznice

Demokratski savez Hrvata u Vojvodini: Očekujemo da zločini nad Hrvatima u Vojvodini napokon dobiju svoja razrješenja, pristupljeno 5. rujna 2020.

[1] Anto Janković (01. rujna 2011.). "Nijedan Hrvat se nije vratio u Srijem". Deutsche Welle. https://www.dw.com/hr/nijedan-hrvat-se-nije-vratio-u-srijem/a-15358925 Pristupljeno 5. rujna 2020.

[2] Dinko Gruhonjić (20. lipnja 2014.). "Protjerivanje Hrvata - tabu tema". Deutsche Welle. https://www.dw.com/bs/protjerivanje-hrvata-tabu-tema/a-17724771 Pristupljeno 5. rujna 2020.

[3] DW (6. svibnja 2012.). "Hrtkovci: zločin bez kazne". Nacional. http://arhiva.nacional.hr/clanak/129442/hrtkovci-zlocin-bez-kazne Pristupljeno 5. rujna 2020.

[4] Suzana Darabašić (22. svibnja 2020.). "I ubuduće ćemo ukazivati na zločine nad Hrvatima (intervju s Matom Jurićem)". Hrvatska riječ. http://www.hrvatskarijec.rs/vijest/5550/I-ubuduce-cemo-ukazivati-na-zlocine-nad-Hrvatima/ Pristupljeno 5. rujna 2020.

[5] "Zajednica protjeranih Hrvata: Skup u Hrtkovcima provokacija je i izgovor Šešelju da se vrati na mjesto zločina". Direktno.hr. 4. svibnja 2019.. https://direktno.hr/direkt/zajednica-protjeranih-hrvata-skup-hrtkovcima-provokacija-i-izgovor-seselju-da-se-vrati-mjesto-zlocin-154621/ Pristupljeno 5. rujna 2020.

[6] "Žigmanov: Očekujemo da se napokon riješe zločini nad Hrvatima u Vojvodini". Direktno.hr. 5. svibnja 2020.. https://direktno.hr/eu-i-svijet/dijaspora/zigmanov-ocekujemo-da-se-napokon-rijese-zlocini-nad-hrvatima-u-vojvodini-192955/ Pristupljeno 5. rujna 2020.

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]

Inačica od 10. prosinac 2021. u 11:49 vidi izvor WikiSysop (razgovor \| doprinosi) AA_Korisnik, Botovi, Birokrati, Administratori sučelja, Otajnici, Administratori 524.972 edits Bot: Automatski unos stranica		Posljednja izmjena od 24. ožujak 2022. u 05:56 vidi izvor WikiSysop (razgovor \| doprinosi) AA_Korisnik, Botovi, Birokrati, Administratori sučelja, Otajnici, Administratori 524.972 edits m bnz
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Protjeravanje Hrvata iz Srijema 1990.-ih godina'''-->'''~~Protjerivanje Hrvata iz Srijema 1990.-ih''' godina bila je prisilna migracija izazvana zločinačkih pritiskom [[Velikosrpska ideologija\|velikosrpskih političkih snaga]] podržanih tadašnjim srbijanskim režimom [[Slobodan Milošević\|Slobodana Miloševića]], dijelom i u organizaciji specijalnih postrojbi srbijanske [[UDBA\|Službe državne bezbednosti]] [[Crvene beretke\|"Crvene beretke"]].<ref>{{Citiranje weba\|url=https://www.dw.com/hr/nijedan-hrvat-se-nije-vratio-u-srijem/a-15358925\|title=Nijedan Hrvat se nije vratio u Srijem\|author=Anto Janković\|date=01. rujna 2011.\|work=\|language=\|publisher=Deutsche Welle\|accessdate=5. rujna 2020.}}</ref> Etničko čišćenje, u kojemu je protjerano između 20 i 30 tisuća pripadnika starosjedilačke hrvatske zajednice u [[Srijem\|Srijemu]], dogodilo se u vrijeme Domovinskog rata u obližnjoj Hrvatskoj, ali posve izvan bilo kakvih vojnih operacija. Protjerani Hrvati se poslije nisu mogli vratiti u svoj zavičaj, a organizatori i počinitelji tog etničkog čišćenja nisu kažnjeni.		Protjerivanje Hrvata iz Srijema 1990.-ih''' godina bila je prisilna migracija izazvana zločinačkih pritiskom [[Velikosrpska ideologija\|velikosrpskih političkih snaga]] podržanih tadašnjim srbijanskim režimom [[Slobodan Milošević\|Slobodana Miloševića]], dijelom i u organizaciji specijalnih postrojbi srbijanske [[UDBA\|Službe državne bezbednosti]] [[Crvene beretke\|"Crvene beretke"]].<ref>{{Citiranje weba\|url=https://www.dw.com/hr/nijedan-hrvat-se-nije-vratio-u-srijem/a-15358925\|title=Nijedan Hrvat se nije vratio u Srijem\|author=Anto Janković\|date=01. rujna 2011.\|work=\|language=\|publisher=Deutsche Welle\|accessdate=5. rujna 2020.}}</ref> Etničko čišćenje, u kojemu je protjerano između 20 i 30 tisuća pripadnika starosjedilačke hrvatske zajednice u [[Srijem\|Srijemu]], dogodilo se u vrijeme Domovinskog rata u obližnjoj Hrvatskoj, ali posve izvan bilo kakvih vojnih operacija. Protjerani Hrvati se poslije nisu mogli vratiti u svoj zavičaj, a organizatori i počinitelji tog etničkog čišćenja nisu kažnjeni.

	Nakon osamostaljenja Hrvatske, počela je u studenom 1991. godine [[Bitka za Vukovar]], te su se Hrvati u dijelu Srijema koji se nalazi u Republici Srbiji našli u krajnje neugodnoj situaciji. Osim raznih prijetnji, bacanja bombi u dvorišta i ispisivanja prijetećih poruka na zidove kuća,<ref>{{Citiranje weba\|url=https://www.dw.com/bs/protjerivanje-hrvata-tabu-tema/a-17724771\|title=Protjerivanje Hrvata - tabu tema\|author=Dinko Gruhonjić\|date=20. lipnja 2014.\|work=\|language=\|publisher=Deutsche Welle\|accessdate=5. rujna 2020.}}</ref> na više mjesta je bilo ubojstava u kojima su žrtve bili etnički Hrvati, koje policija nije (ni tada ni poslije) rasvijetlila. U protjerivanju Hrvata, kojim se htjelo osloboditi kuće i imanja za naseljavanje Srba iz Hrvatske, prednjačila je [[Srpska radikalna stranka]], kojoj je na čelu bio [[Vojislav Šešelj\|Vojislav Šešelj;]] on je u velikom pretežno hrvatskom selu Hrtkovci predvodio 6. svibnja 1992. godine politički skup na kojemu su javno čitani popisi Hrvata iz Hrtkovaca koji su "nepoželjni".<ref>{{Citiranje weba\|url=http://arhiva.nacional.hr/clanak/129442/hrtkovci-zlocin-bez-kazne\|title=Hrtkovci: zločin bez kazne\|author=DW\|date=6. svibnja 2012.\|work=\|language=\|publisher=Nacional\|accessdate=5. rujna 2020.}}</ref>		Nakon osamostaljenja Hrvatske, počela je u studenom 1991. godine [[Bitka za Vukovar]], te su se Hrvati u dijelu Srijema koji se nalazi u Republici Srbiji našli u krajnje neugodnoj situaciji. Osim raznih prijetnji, bacanja bombi u dvorišta i ispisivanja prijetećih poruka na zidove kuća,<ref>{{Citiranje weba\|url=https://www.dw.com/bs/protjerivanje-hrvata-tabu-tema/a-17724771\|title=Protjerivanje Hrvata - tabu tema\|author=Dinko Gruhonjić\|date=20. lipnja 2014.\|work=\|language=\|publisher=Deutsche Welle\|accessdate=5. rujna 2020.}}</ref> na više mjesta je bilo ubojstava u kojima su žrtve bili etnički Hrvati, koje policija nije (ni tada ni poslije) rasvijetlila. U protjerivanju Hrvata, kojim se htjelo osloboditi kuće i imanja za naseljavanje Srba iz Hrvatske, prednjačila je [[Srpska radikalna stranka]], kojoj je na čelu bio [[Vojislav Šešelj\|Vojislav Šešelj;]] on je u velikom pretežno hrvatskom selu Hrtkovci predvodio 6. svibnja 1992. godine politički skup na kojemu su javno čitani popisi Hrvata iz Hrtkovaca koji su "nepoželjni".<ref>{{Citiranje weba\|url=http://arhiva.nacional.hr/clanak/129442/hrtkovci-zlocin-bez-kazne\|title=Hrtkovci: zločin bez kazne\|author=DW\|date=6. svibnja 2012.\|work=\|language=\|publisher=Nacional\|accessdate=5. rujna 2020.}}</ref>