Polusloženica: razlika između inačica

Posljednja izmjena od 23. ožujak 2022. u 22:01

Polusloženica, riječ nastala združivanjem dviju imenica od kojih prva atributivno određuje drugu, ne sklanja se, a obje zadržavaju svoj naglasak i piše se sa spojnicom, npr. blok-dijagram, remek-djelo, žena-mačka, žena-zmija, lovor-vijenac, rak-rana, spomen-ploča, čovjek-šišmiš, čovjek-žaba.

Polusloženice koje pripadaju promjenjivim vrstama riječi mijenjaju samo posljednji sastavni dio (npr. N jd. biser-grana, G jd. biser-grane).^[1]

Izvori

↑ Stjepan Babić, Milan Moguš: Hrvatski pravopis, Školska knjiga, Zagreb, 2010., str. 57., ISBN 978-953-0-40034-4

HER

[1] Stjepan Babić, Milan Moguš: Hrvatski pravopis, Školska knjiga, Zagreb, 2010., str. 57., ISBN 978-953-0-40034-4

[1]

Inačica od 19. kolovoz 2021. u 00:05 vidi izvor WikiSysop (razgovor \| doprinosi) AA_Korisnik, Botovi, Birokrati, Administratori sučelja, Otajnici, Administratori 570.112 edits Bot: Automatski unos stranica		Posljednja izmjena od 23. ožujak 2022. u 22:01 vidi izvor WikiSysop (razgovor \| doprinosi) AA_Korisnik, Botovi, Birokrati, Administratori sučelja, Otajnici, Administratori 570.112 edits m bnz
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Polusloženica'''-->'''~~Polusloženica''', [[riječ]] nastala združivanjem dviju [[imenica]] od kojih prva [[atribut]]ivno određuje drugu, ne [[deklinacija (gramatika)\|sklanja]] se, a obje zadržavaju svoj [[naglasak]] i piše se sa [[spojnica\|spojnicom]], npr. [[blok-dijagram]], [[remek-djelo]], [[žena-mačka]], žena-zmija, [[lovor-vijenac]], rak-rana, spomen-ploča, čovjek-šišmiš, čovjek-žaba.		Polusloženica''', [[riječ]] nastala združivanjem dviju [[imenica]] od kojih prva [[atribut]]ivno određuje drugu, ne [[deklinacija (gramatika)\|sklanja]] se, a obje zadržavaju svoj [[naglasak]] i piše se sa [[spojnica\|spojnicom]], npr. [[blok-dijagram]], [[remek-djelo]], [[žena-mačka]], žena-zmija, [[lovor-vijenac]], rak-rana, spomen-ploča, čovjek-šišmiš, čovjek-žaba.

	Polusloženice koje pripadaju promjenjivim vrstama riječi mijenjaju samo posljednji sastavni dio (npr. [[Nominativ\|N]] jd. biser-grana, [[Genitiv\|G]] jd. biser-grane).<ref>Stjepan Babić, Milan Moguš: Hrvatski pravopis, Školska knjiga, Zagreb, 2010., str. 57., ISBN 978-953-0-40034-4</ref>		Polusloženice koje pripadaju promjenjivim vrstama riječi mijenjaju samo posljednji sastavni dio (npr. [[Nominativ\|N]] jd. biser-grana, [[Genitiv\|G]] jd. biser-grane).<ref>Stjepan Babić, Milan Moguš: Hrvatski pravopis, Školska knjiga, Zagreb, 2010., str. 57., ISBN 978-953-0-40034-4</ref>