Toggle menu
309,3 tis.
57
18
528,9 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Polovi astronomskih tijela: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Polovi astronomskih tijela'''-->'''Polovi astronomskih tijela''' određuju se na temelju njihove rotacijske osi u odnosu na [[Nebeski polovi|nebeske polove]] [[Nebeska sfera|nebeske sfere]]. [[Nebesko tijelo|Nebeska tijela]] uključuju [[Zvijezda|zvijezde]], [[Planet|planete]], [[Patuljasti planet|patuljaste planete]] i [[mala tijela Sunčevog sustava]] poput [[Komet|kometa]] i [[Mali planet|malih planeta]] (tj. [[Asteroidi|asteroida]] ), kao i [[Prirodni satelit|prirodne satelite]] i mjeseceve malih planeta.  
Polovi astronomskih tijela''' određuju se na temelju njihove rotacijske osi u odnosu na [[Nebeski polovi|nebeske polove]] [[Nebeska sfera|nebeske sfere]]. [[Nebesko tijelo|Nebeska tijela]] uključuju [[Zvijezda|zvijezde]], [[Planet|planete]], [[Patuljasti planet|patuljaste planete]] i [[mala tijela Sunčevog sustava]] poput [[Komet|kometa]] i [[Mali planet|malih planeta]] (tj. [[Asteroidi|asteroida]] ), kao i [[Prirodni satelit|prirodne satelite]] i mjeseceve malih planeta.  


[[Međunarodna astronomska unija]] (IAU) definira [[Zemljopisni pol|zemljopisni sjeverni pol]] [[Planet|planeta]] ili bilo kojeg od njegovih satelita u [[Sunčev sustav|Sunčevom sustavu]] kao planetarni pol koji se nalazi u istoj nebeskoj hemisferi, u odnosu na nepromjenjivu ravninu Sunčevog sustava, kao Zemljin [[sjeverni pol]],<ref name="report">{{Citiranje časopisa|author=Archinal|first=Brent A.|title=Report of the IAU Working Group on Cartographic Coordinates and Rotational Elements: 2009|url=http://astropedia.astrogeology.usgs.gov/alfresco/d/d/workspace/SpacesStore/28fd9e81-1964-44d6-a58b-fbbf61e64e15/WGCCRE2009reprint.pdf|year=2010|journal=Celestial Mechanics and Dynamical Astronomy|volume=109|issue=2|pages=101–135|accessdate=2016-02-09}}</ref> Ova je definicija neovisna o smjeru vrtnje objekta oko njegove osi. To podrazumijeva da smjer rotacije objekta, gledano iznad njegovog sjevernog pola, može biti ili u smjeru suprotnom od kazaljke na satu. Smjer rotacije koji pokazuje većina objekata Sunčevog sustava (uključujući Sunce i Zemlju) je u smjeru suprotnom od kazaljke na satu. [[Venera|Venera se]] okreće u smjeru kazaljke na satu, a [[Uran]] je kucao na svoju stranu i okreće se gotovo okomito na ostatak Sunčevog sustava. [[Ekliptika]] ostaje unutar 3 ° nepromjenljive ravnine tijekom pet milijuna godina, <ref name="Laskar">Laskar, Jacques (1988), [http://articles.adsabs.harvard.edu//full/1988A%26A...198..341L "Secular evolution of the Solar System over 10 million years"], ''Astronomy and astrophysics'', no. 198, pp. 341–362 (p.351)</ref> ali je sada nagnuta oko 23,44 ° prema Zemljinom [[Nebeski ekvator|nebeskom ekvatoru koji se]] koristi za koordinate polova. Ovaj veliki nagib znači da bi nagib pola u odnosu na Zemljin nebeski ekvator mogao biti negativan iako je sjeverni pol planete (poput Urana) sjeverno od nepromjenjive ravnine.  
[[Međunarodna astronomska unija]] (IAU) definira [[Zemljopisni pol|zemljopisni sjeverni pol]] [[Planet|planeta]] ili bilo kojeg od njegovih satelita u [[Sunčev sustav|Sunčevom sustavu]] kao planetarni pol koji se nalazi u istoj nebeskoj hemisferi, u odnosu na nepromjenjivu ravninu Sunčevog sustava, kao Zemljin [[sjeverni pol]],<ref name="report">{{Citiranje časopisa|author=Archinal|first=Brent A.|title=Report of the IAU Working Group on Cartographic Coordinates and Rotational Elements: 2009|url=http://astropedia.astrogeology.usgs.gov/alfresco/d/d/workspace/SpacesStore/28fd9e81-1964-44d6-a58b-fbbf61e64e15/WGCCRE2009reprint.pdf|year=2010|journal=Celestial Mechanics and Dynamical Astronomy|volume=109|issue=2|pages=101–135|accessdate=2016-02-09}}</ref> Ova je definicija neovisna o smjeru vrtnje objekta oko njegove osi. To podrazumijeva da smjer rotacije objekta, gledano iznad njegovog sjevernog pola, može biti ili u smjeru suprotnom od kazaljke na satu. Smjer rotacije koji pokazuje većina objekata Sunčevog sustava (uključujući Sunce i Zemlju) je u smjeru suprotnom od kazaljke na satu. [[Venera|Venera se]] okreće u smjeru kazaljke na satu, a [[Uran]] je kucao na svoju stranu i okreće se gotovo okomito na ostatak Sunčevog sustava. [[Ekliptika]] ostaje unutar 3 ° nepromjenljive ravnine tijekom pet milijuna godina, <ref name="Laskar">Laskar, Jacques (1988), [http://articles.adsabs.harvard.edu//full/1988A%26A...198..341L "Secular evolution of the Solar System over 10 million years"], ''Astronomy and astrophysics'', no. 198, pp. 341–362 (p.351)</ref> ali je sada nagnuta oko 23,44 ° prema Zemljinom [[Nebeski ekvator|nebeskom ekvatoru koji se]] koristi za koordinate polova. Ovaj veliki nagib znači da bi nagib pola u odnosu na Zemljin nebeski ekvator mogao biti negativan iako je sjeverni pol planete (poput Urana) sjeverno od nepromjenjive ravnine.  

Posljednja izmjena od 23. ožujak 2022. u 21:41

Polovi astronomskih tijela određuju se na temelju njihove rotacijske osi u odnosu na nebeske polove nebeske sfere. Nebeska tijela uključuju zvijezde, planete, patuljaste planete i mala tijela Sunčevog sustava poput kometa i malih planeta (tj. asteroida ), kao i prirodne satelite i mjeseceve malih planeta.

Međunarodna astronomska unija (IAU) definira zemljopisni sjeverni pol planeta ili bilo kojeg od njegovih satelita u Sunčevom sustavu kao planetarni pol koji se nalazi u istoj nebeskoj hemisferi, u odnosu na nepromjenjivu ravninu Sunčevog sustava, kao Zemljin sjeverni pol,[1] Ova je definicija neovisna o smjeru vrtnje objekta oko njegove osi. To podrazumijeva da smjer rotacije objekta, gledano iznad njegovog sjevernog pola, može biti ili u smjeru suprotnom od kazaljke na satu. Smjer rotacije koji pokazuje većina objekata Sunčevog sustava (uključujući Sunce i Zemlju) je u smjeru suprotnom od kazaljke na satu. Venera se okreće u smjeru kazaljke na satu, a Uran je kucao na svoju stranu i okreće se gotovo okomito na ostatak Sunčevog sustava. Ekliptika ostaje unutar 3 ° nepromjenljive ravnine tijekom pet milijuna godina, [2] ali je sada nagnuta oko 23,44 ° prema Zemljinom nebeskom ekvatoru koji se koristi za koordinate polova. Ovaj veliki nagib znači da bi nagib pola u odnosu na Zemljin nebeski ekvator mogao biti negativan iako je sjeverni pol planete (poput Urana) sjeverno od nepromjenjive ravnine.

Godine 2009. odgovorna radna skupina IAU odlučila je definirati polove patuljastih planeta, manjih planeta, njihovih satelita i kometa u skladu s pravilom desne ruke.[1] Da se izbjegne zabuna u definicijama "sjever" i "jug" u odnosu na nepromjenjivu ravninu, polovi se nazivaju "pozitivni" i "negativni". Pozitivni pol je pol prema kojem palac pokazuje kada su prsti desne ruke uvijeni u smjeru vrtnje. Negativni pol je pol prema kojem palac pokazuje kada su prsti lijeve ruke uvijeni u smjeru vrtnje. Ova je promjena bila potrebna jer polovi nekih asteroida i kometa vrlo brzo precesiraju da bi sjeverni i južni pol zamijenili mjesta unutar nekoliko desetljeća koristeći definiciju nepromjenjive ravnine.

Projekcija zemljopisnog sjevernog pola planeta na nebesku sferu daje njegov sjeverni nebeski pol. Položaj nebeskih polova nekih odabranih objekata Sunčevog sustava prikazan je u sljedećoj tablici.[1] Koordinate su date u odnosu na Zemljin nebeski ekvator i proljetnu ravnodnevnicu kao što su postojali na J2000 (1. siječnja 2000.12:00:00 TT ) što je ravnina fiksirana u inercijalnom prostoru koji se danas naziva Međunarodni nebeski referentni okvir (ICRF). Mnogi polovi precesiraju ili se na drugi način kreću u odnosu na ICRF, pa će se njihove koordinate mijenjati. Mjesečevi su polovi posebno pokretni.

Nebesko tijelo Sjeverni pol Južni pol
RA Dec Zviježđe [3] RA Dec Zviježđe
Sunce 286,13 +63,87 Zmaj 106,13 −63,87 Kobilica
Merkur 281,01 +61,41 Zmaj 101,01 −61,41 Zlatna riba
Venera 272,76 +67,16 Zmaj 92,76 −67,16 Zlatna riba
Zemlja +90,00 Mali medvjed −90,00 Oktant
Mjesec 266,86 +65,64 Zmaj 86,86 −65,64 Zlatna riba
Mars 317,68 +52,89 Labud 137,68 −52,89 Jedro
Jupiter 268,06 +64,50 Zmaj 88,05 −64,50 Zlatna riba
Saturn 40,60 +83,54 Cefej 220,60 −83,54 Rajska ptica
Uran 257,31 −15,18 Zmijonosac 77,31 +15,18 Orion
Neptun 299,36 +43,46 Lira 119,36 −43,46 Krma
Positive pole Negative pole
Pluton 132,99 −6,16 Jednorog 312,99 +6,16 Orao

Nekim tijelima Sunčevog sustava, uključujući Saturnov mjesec Hiperion i asteroid 4179 Toutatis, nedostaje stabilni geografski sjeverni pol. Rotiraju se kaotično zbog nepravilnog oblika i gravitacijskog utjecaja od obližnjih planeta i mjeseci, što rezultira trenutnim polom koji luta po njihovoj površini i može na trenutak potpuno nestati (kada se objekt zaustavi u odnosu na udaljene zvijezde).

Izvori

  1. 1,0 1,1 1,2 Archinal, Brent A. (2010). "Report of the IAU Working Group on Cartographic Coordinates and Rotational Elements: 2009". Celestial Mechanics and Dynamical Astronomy 109 (2): 101–135. http://astropedia.astrogeology.usgs.gov/alfresco/d/d/workspace/SpacesStore/28fd9e81-1964-44d6-a58b-fbbf61e64e15/WGCCRE2009reprint.pdf Pristupljeno 9. veljača 2016. 
  2. Laskar, Jacques (1988), "Secular evolution of the Solar System over 10 million years", Astronomy and astrophysics, no. 198, pp. 341–362 (p.351)
  3. Moews, David (2008); Finding the constellation which contains given sky coordinates
Sadržaj