More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Polikondenzacija''' je najzastupljeniji oblik [[stupnjevita polimerizacija|stupnjevite]] [[polimerizacija|polimerizacije]], kemijske reakcije gdje velik broj [[monomer]]a povezuje se [[kovalentna veza|kovalentnim vezama]] u [[polimer]]e. Osim stupnjevite polimerizacije, prema reakcijskom mehanizmu i kinetici polimerizacija može biti i lančana.<ref name="enciklopedija">"[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=49182 Polimerizacija]". Zagreb: Hrvatska enciklopedija LZMK. (pristupljeno 15. prosinca 2017.)</ref> | |||
U polikondenzaciji nastaju još jedni spojevi, osim glavnog proizvoda, polimera. Sporedni proizvodi su niskomolekulski. U njih ubrajamo spojeve kao što su voda, alkohol, amonijak i sl. Poznati primjeri polikondenzacija su nastajanje [[poliester]]a, [[poliamid]]a, [[aminoplast]]a, [[fenolformaldehid]]nih i [[epoksid]]nih polimera ([[polimerni materijali]]).<ref name="enciklopedija"/> | U polikondenzaciji nastaju još jedni spojevi, osim glavnog proizvoda, polimera. Sporedni proizvodi su niskomolekulski. U njih ubrajamo spojeve kao što su voda, alkohol, amonijak i sl. Poznati primjeri polikondenzacija su nastajanje [[poliester]]a, [[poliamid]]a, [[aminoplast]]a, [[fenolformaldehid]]nih i [[epoksid]]nih polimera ([[polimerni materijali]]).<ref name="enciklopedija"/> | ||
Posljednja izmjena od 23. ožujak 2022. u 21:28
Polikondenzacija je najzastupljeniji oblik stupnjevite polimerizacije, kemijske reakcije gdje velik broj monomera povezuje se kovalentnim vezama u polimere. Osim stupnjevite polimerizacije, prema reakcijskom mehanizmu i kinetici polimerizacija može biti i lančana.[1]
U polikondenzaciji nastaju još jedni spojevi, osim glavnog proizvoda, polimera. Sporedni proizvodi su niskomolekulski. U njih ubrajamo spojeve kao što su voda, alkohol, amonijak i sl. Poznati primjeri polikondenzacija su nastajanje poliestera, poliamida, aminoplasta, fenolformaldehidnih i epoksidnih polimera (polimerni materijali).[1]
Rast polimerskih lanaca razvija se kondenzacijskim reakcijama između molekula svih stupnjeva polimerizacije. Raniji pojam "polikondenzacija" bio je istoznačan ppojmu "kondenzacijska polimerizacija". Treba uočiti da su obje sadašnje definicije polikondenzacije i polimerizacije kondenzativnog lanca obuhvaćene ranijim pojmom polikondenzacije.[2]
Koraci rasta su prema obrascu:[2]
P x + P y → P x + y + L
{ x } ∈ { 1 , 2 , ... ∞ } ; { y } ∈ { 1 , 2 , ... ∞ }
gdje su P x i P y lanci stupnja polimerizacije, a x i y, respektivno, i L nusproizvod niskomolarne mase.
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 "Polimerizacija". Zagreb: Hrvatska enciklopedija LZMK. (pristupljeno 15. prosinca 2017.)
- ↑ 2,0 2,1 Natuknica polycondensation. In: IUPAC Compendium of Chemical Terminology (the “Gold Book”). 2. izd. Compiled by A. D. McNaught and A. Wilkinson. Blackwell Scientific Publications, Oxford (1997). XML on-line corrected version: http://goldbook.iupac.org (2006-) created by M. Nic, J. Jirat, B. Kosata; updates compiled by A. Jenkins. ISBN 0-9678550-9-8. doi:[1] Inačica: 2.3.3. (engleski). Zadnje ažuriranje 24. veljače 2014. (pristupljeno 16. prosinca 2017.)