Poema: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Poema'''-->'''Poema''' ([[grčki jezik|grč]]. "poíema= spjev, pjesma) vrsta je [[književnost|književnog]] djela [[epika|epsko]]-[[lirika|lirskog]] karaktera u [[stih]]ovima (ponekad i u [[proza|prozi]]). Može biti kratka ili duga, jednostavna ili složena koja se sastoji od više pjevanja.  
Poema''' ([[grčki jezik|grč]]. "poíema= spjev, pjesma) vrsta je [[književnost|književnog]] djela [[epika|epsko]]-[[lirika|lirskog]] karaktera u [[stih]]ovima (ponekad i u [[proza|prozi]]). Može biti kratka ili duga, jednostavna ili složena koja se sastoji od više pjevanja.  


Poema kao termin još u [[antika|antičkoj]] literaturi imala je općenito značenje, vjerojatno je to jedan od razloga zbog kojeg je kao vrsta do danas ostala nedovoljno određena te utjelovljuje karateristike svih triju književnih rodova, i [[lirika|lirike]], i [[epika|epike]], i [[drama|drame]]. Razrađena fabula, likovi i pripovjedač karakteristike su epskog, karakteristike dramskog mogu se očitati u iznimno snažnoj unutarnjoj borbi likova i dugim monolozima, a lirska je sama forma, izrazita nabijenost [[emocija]]ma, promišljanja o [[etika|moralnim]] pitanjima i brojne pjesničke [[figure (jezik)|figure]] među kojima je bitno istaknuti, uz najčešće [[poredba|poredbe]] i [[epitet]]e, snažne [[metafora|metafore]] i brojne figure suprotnosti – [[oksimoron]]e, [[paradoks]]e i snažne [[antiteza|antiteze]].
Poema kao termin još u [[antika|antičkoj]] literaturi imala je općenito značenje, vjerojatno je to jedan od razloga zbog kojeg je kao vrsta do danas ostala nedovoljno određena te utjelovljuje karateristike svih triju književnih rodova, i [[lirika|lirike]], i [[epika|epike]], i [[drama|drame]]. Razrađena fabula, likovi i pripovjedač karakteristike su epskog, karakteristike dramskog mogu se očitati u iznimno snažnoj unutarnjoj borbi likova i dugim monolozima, a lirska je sama forma, izrazita nabijenost [[emocija]]ma, promišljanja o [[etika|moralnim]] pitanjima i brojne pjesničke [[figure (jezik)|figure]] među kojima je bitno istaknuti, uz najčešće [[poredba|poredbe]] i [[epitet]]e, snažne [[metafora|metafore]] i brojne figure suprotnosti – [[oksimoron]]e, [[paradoks]]e i snažne [[antiteza|antiteze]].

Posljednja izmjena od 23. ožujak 2022. u 21:02

Poema (grč. "poíema= spjev, pjesma) vrsta je književnog djela epsko-lirskog karaktera u stihovima (ponekad i u prozi). Može biti kratka ili duga, jednostavna ili složena koja se sastoji od više pjevanja.

Poema kao termin još u antičkoj literaturi imala je općenito značenje, vjerojatno je to jedan od razloga zbog kojeg je kao vrsta do danas ostala nedovoljno određena te utjelovljuje karateristike svih triju književnih rodova, i lirike, i epike, i drame. Razrađena fabula, likovi i pripovjedač karakteristike su epskog, karakteristike dramskog mogu se očitati u iznimno snažnoj unutarnjoj borbi likova i dugim monolozima, a lirska je sama forma, izrazita nabijenost emocijama, promišljanja o moralnim pitanjima i brojne pjesničke figure među kojima je bitno istaknuti, uz najčešće poredbe i epitete, snažne metafore i brojne figure suprotnosti – oksimorone, paradokse i snažne antiteze.

Najpoznatije poeme u hrvatskoj književnosti su: "Jama" Ivana Gorana Kovačića, "Tifusari" Jure Kaštelana i religiozna poema "Suze sina razmetnoga" Ivana Gundulića.