Podmorje: razlika između inačica

Posljednja izmjena od 23. ožujak 2022. u 20:39

Podmorje (Podmorie, Podemorie) je naziv dijela srednjovijekovnog teritorija grada Trogira koji se pružao istočno od Malog polja do splitske granice. Od 13. do 15 stoljeća Podmorjem se naziva zapadni trogirski, a Dilat istočni splitski dio Kaštelanskog polja. Taj toponim označava kraj uz more kao i kod baltičkih Slavena koji su jedan dio svoje obale nazivali Podmorje. U notarskim spisima ovaj toponim se piše Podmorie i Podemorie. U našoj historiografiji sporno je pitanje da li je taj toponim označavao naziv jedne od starohrvatskih župa koju je car Konstantin Porfirogenet nazvao Paratalasija. Prvi siguran spomen Podmorja je u jednom ugovoru o obradi zemlje iz 1249. godine koji je sklopio Trogirani Grgur, sin kneza Ilije, s Vukom iz Podmorja (..in Podemorie supratus...). Godine 1303. odrekao se knez Juraj Šubić svojih prava i prepustio Podmorje Trogiranima, priznavši im cjelokupan teritorij od splitskih granica do Trogirskog (Malog ) polja. Ova isprava daje sliku o Podmorju kao cjelovitom prostoru u Kaštelanskom polju. Naselja u Podmorju ležala su na nižim predjelima brda na granici dviju gospodarskih zona ratarske i stočarske. Položaj naselja odaju i crkve izgrađene u njihovoj blizini. Prema povijesnim izvorima, u Podmorju su postojala ova naselja: Banje selo , Ostrog, Šušnjari, Radun, Špiljan, Žestinj, Kukljača, Seline, Bijaći i Baba. Osim tragova groblja (stećaka) oko nekih crkava nema tragova nekadašnjih naselja. U to vrijema kuće su bile izgrađene od suhozida, drveta i pletera oblepljenog blatom.

Izvori

Vjeko Omašić, Kaštela od prapovijesti do početeka XX. stoljeća, Dugi Rat, 2001, ISBN 953-97909-1-3

Inačica od 1. listopad 2021. u 03:52 vidi izvor WikiSysop (razgovor \| doprinosi) AA_Korisnik, Botovi, Birokrati, Administratori sučelja, Otajnici, Administratori 568.127 edits Bot: Automatski unos stranica		Posljednja izmjena od 23. ožujak 2022. u 20:39 vidi izvor WikiSysop (razgovor \| doprinosi) AA_Korisnik, Botovi, Birokrati, Administratori sučelja, Otajnici, Administratori 568.127 edits m bnz
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Podmorje'''-->'''~~Podmorje''' (Podmorie, Podemorie) je naziv dijela srednjovijekovnog teritorija grada [[Trogir\|Trogira]] koji se pružao istočno od Malog polja do splitske granice. Od 13. do 15 stoljeća Podmorjem se naziva zapadni trogirski, a [[Dilat]] istočni [[Split\|splitski]] dio [[Kaštelansko polje\|Kaštelanskog polja]].		Podmorje''' (Podmorie, Podemorie) je naziv dijela srednjovijekovnog teritorija grada [[Trogir\|Trogira]] koji se pružao istočno od Malog polja do splitske granice. Od 13. do 15 stoljeća Podmorjem se naziva zapadni trogirski, a [[Dilat]] istočni [[Split\|splitski]] dio [[Kaštelansko polje\|Kaštelanskog polja]].
	Taj toponim označava kraj uz more kao i kod [[Baltički narodi\|baltičkih]] Slavena koji su jedan dio svoje obale nazivali Podmorje. U notarskim spisima ovaj toponim se piše ''Podmorie'' i ''Podemorie''. U našoj historiografiji sporno je pitanje da li je taj toponim označavao naziv jedne od starohrvatskih župa koju je car [[Konstantin Porfirogenet]] nazvao Paratalasija. Prvi siguran spomen Podmorja je u jednom ugovoru o obradi zemlje iz 1249. godine koji je sklopio Trogirani Grgur, sin kneza Ilije, s Vukom iz Podmorja (..in Podemorie supratus...). Godine 1303. odrekao se knez [[Juraj Šubić]] svojih prava i prepustio Podmorje Trogiranima, priznavši im cjelokupan teritorij od splitskih granica do Trogirskog (Malog ) polja. Ova isprava daje sliku o Podmorju kao cjelovitom prostoru u Kaštelanskom polju. Naselja u Podmorju ležala su na nižim predjelima brda na granici dviju gospodarskih zona ratarske i stočarske. Položaj naselja odaju i crkve izgrađene u njihovoj blizini. Prema povijesnim izvorima, u Podmorju su postojala ova naselja: Banje selo , [[Ostrog (Kaštela)\|Ostrog]], Šušnjari, [[Radun]], Špiljan, Žestinj, Kukljača, Seline, [[Bijaći]] i Baba. Osim tragova groblja ([[stećak\|stećaka]]) oko nekih crkava nema tragova nekadašnjih naselja. U to vrijema kuće su bile izgrađene od suhozida, drveta i pletera oblepljenog blatom.		Taj toponim označava kraj uz more kao i kod [[Baltički narodi\|baltičkih]] Slavena koji su jedan dio svoje obale nazivali Podmorje. U notarskim spisima ovaj toponim se piše ''Podmorie'' i ''Podemorie''. U našoj historiografiji sporno je pitanje da li je taj toponim označavao naziv jedne od starohrvatskih župa koju je car [[Konstantin Porfirogenet]] nazvao Paratalasija. Prvi siguran spomen Podmorja je u jednom ugovoru o obradi zemlje iz 1249. godine koji je sklopio Trogirani Grgur, sin kneza Ilije, s Vukom iz Podmorja (..in Podemorie supratus...). Godine 1303. odrekao se knez [[Juraj Šubić]] svojih prava i prepustio Podmorje Trogiranima, priznavši im cjelokupan teritorij od splitskih granica do Trogirskog (Malog ) polja. Ova isprava daje sliku o Podmorju kao cjelovitom prostoru u Kaštelanskom polju. Naselja u Podmorju ležala su na nižim predjelima brda na granici dviju gospodarskih zona ratarske i stočarske. Položaj naselja odaju i crkve izgrađene u njihovoj blizini. Prema povijesnim izvorima, u Podmorju su postojala ova naselja: Banje selo , [[Ostrog (Kaštela)\|Ostrog]], Šušnjari, [[Radun]], Špiljan, Žestinj, Kukljača, Seline, [[Bijaći]] i Baba. Osim tragova groblja ([[stećak\|stećaka]]) oko nekih crkava nema tragova nekadašnjih naselja. U to vrijema kuće su bile izgrađene od suhozida, drveta i pletera oblepljenog blatom.