Mato Hanžeković: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Mato Hanžeković'''-->'''Mato Hanžeković''' ([[Požega]], [[31. kolovoza]] [[1884.]] - [[Zagreb]], [[12. kolovoza]] [[1955.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] književnik.
Mato Hanžeković''' ([[Požega]], [[31. kolovoza]] [[1884.]] - [[Zagreb]], [[12. kolovoza]] [[1955.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] književnik.


Završio je pravo u Zagrebu te je radio kao sudac u [[Bihać]]u i [[Žepče|Žepču]], odvjetnik u [[Bijeljina|Bijeljini]] i [[Bosanska Dubica|Bosanskoj Dubici]]. Za službovanja kao odvjetnički perovođa u Bijeljini rodio mu se sin [[Fedor Hanžeković|Fedor]]. Od 1927. godine živio je u Zagrebu kao profesionalni pisac i publicist. Objavljivao je i pod pseudonimom M. Gabrijel. Pisao je [[novela|novele]], dnevničku [[proza|prozu]] i [[roman]]e, a okušao se i u političkoj publicistici.  
Završio je pravo u Zagrebu te je radio kao sudac u [[Bihać]]u i [[Žepče|Žepču]], odvjetnik u [[Bijeljina|Bijeljini]] i [[Bosanska Dubica|Bosanskoj Dubici]]. Za službovanja kao odvjetnički perovođa u Bijeljini rodio mu se sin [[Fedor Hanžeković|Fedor]]. Od 1927. godine živio je u Zagrebu kao profesionalni pisac i publicist. Objavljivao je i pod pseudonimom M. Gabrijel. Pisao je [[novela|novele]], dnevničku [[proza|prozu]] i [[roman]]e, a okušao se i u političkoj publicistici.  

Posljednja izmjena od 23. ožujak 2022. u 14:41

Mato Hanžeković (Požega, 31. kolovoza 1884. - Zagreb, 12. kolovoza 1955.), hrvatski književnik.

Završio je pravo u Zagrebu te je radio kao sudac u Bihaću i Žepču, odvjetnik u Bijeljini i Bosanskoj Dubici. Za službovanja kao odvjetnički perovođa u Bijeljini rodio mu se sin Fedor. Od 1927. godine živio je u Zagrebu kao profesionalni pisac i publicist. Objavljivao je i pod pseudonimom M. Gabrijel. Pisao je novele, dnevničku prozu i romane, a okušao se i u političkoj publicistici.

Djela[uredi | uredi kôd]

  • "Pisma iz Lumbarde",
  • "Sa zlatnih polja",
  • "Bijeli grijesi",
  • "Na prijelomu",
  • "Gospodin čovjek" (1932.)[1]

Izvori[uredi | uredi kôd]