Razlika između inačica stranice »Markov ponor«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (bnz) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Markov ponor''' ili '''Begovac''' hidrološki je aktivan speleološki objekt u koji tijekom zime i proljeća utječe [[Lika (rijeka)|rijeka Lika]]. Najznačniji je [[ponor]] ove rijeke. Nalazi se u selu [[Lipovo Polje]] u Općini [[Perušić]]. | |||
Za potrebe sustava [[HE Senj|hidroelektrane Senj]] [[1967.]] godine vršena su ispitivanja toka rijeke Like i njenih ponora koja je vodio [[Srećko Božićević]].<ref>http://speleologija.eu/markovponor/index.html Preuzeto 23. listopada 2015.</ref> Tada je istražen i kartiran i Markov ponor. Rezultati trasiranja podzemnih voda rijeka Like i [[Gacka|Gacke]] iz [[1960.]] godine dokazali su povezanost Markovog ponora s [[vrulja]]ma u [[Velebitski kanal|Velebitskom kanalu]] između [[Sveti Juraj (Senj)|Sv. Jurja]] i [[Jablanac|Jablanca]].<ref> Turner, S. 1960: Bojanje rijeke Like na Markovom ponoru u Lipovom polju, Arh. “Elektroprojekta”, Zagreb.</ref> U 1999. godini započela su novija istraživanja Markovog ponora. | Za potrebe sustava [[HE Senj|hidroelektrane Senj]] [[1967.]] godine vršena su ispitivanja toka rijeke Like i njenih ponora koja je vodio [[Srećko Božićević]].<ref>http://speleologija.eu/markovponor/index.html Preuzeto 23. listopada 2015.</ref> Tada je istražen i kartiran i Markov ponor. Rezultati trasiranja podzemnih voda rijeka Like i [[Gacka|Gacke]] iz [[1960.]] godine dokazali su povezanost Markovog ponora s [[vrulja]]ma u [[Velebitski kanal|Velebitskom kanalu]] između [[Sveti Juraj (Senj)|Sv. Jurja]] i [[Jablanac|Jablanca]].<ref> Turner, S. 1960: Bojanje rijeke Like na Markovom ponoru u Lipovom polju, Arh. “Elektroprojekta”, Zagreb.</ref> U 1999. godini započela su novija istraživanja Markovog ponora. | ||
Trenutačna izmjena od 13:53, 23. ožujka 2022.
Markov ponor ili Begovac hidrološki je aktivan speleološki objekt u koji tijekom zime i proljeća utječe rijeka Lika. Najznačniji je ponor ove rijeke. Nalazi se u selu Lipovo Polje u Općini Perušić.
Za potrebe sustava hidroelektrane Senj 1967. godine vršena su ispitivanja toka rijeke Like i njenih ponora koja je vodio Srećko Božićević.[1] Tada je istražen i kartiran i Markov ponor. Rezultati trasiranja podzemnih voda rijeka Like i Gacke iz 1960. godine dokazali su povezanost Markovog ponora s vruljama u Velebitskom kanalu između Sv. Jurja i Jablanca.[2] U 1999. godini započela su novija istraživanja Markovog ponora.
Ponor je nastao u razdoblju jure; dužina ponora je 1725m, dubina 69m, a tijekom visokih voda otvor ponora je potpuno poplavljen.[3]
Markov ponor ima jedinstveni životinjski svijet. Vodena jednakonožna babura iz roda Monolistra je novo otkrivena vrsta i živi samo u Markovom ponoru. Pronađene su i metar debele naslage mrtvih ljuštura kritično ugroženog dinarskog špiljskoga školjkaša Congeria kusceri. To je jedini poznati podzemni školjkaš na svijetu. Kritično je ugrožen i jedna je od svega tri podzemne životinje zaštićene direktivama Europske unije. Stanište dijeli s dinarskim špiljskim cjevašem (Marifuga cavatica), koji je jedini poznati mnogočetinaš na svijetu.[4]
Nova vrsta skokuna Neelus cvitanovici pronađena je u Markovom ponoru 2016. godine. Doseže 1,2 milimetra tjelesne dužine. Nazvana je po karlovačkom biopeleologu Hrvoju Cvitanoviću.[5]
Izvori
- ↑ http://speleologija.eu/markovponor/index.html Preuzeto 23. listopada 2015.
- ↑ Turner, S. 1960: Bojanje rijeke Like na Markovom ponoru u Lipovom polju, Arh. “Elektroprojekta”, Zagreb.
- ↑ http://moja-lika.beep.com/paragliding-u-lici.htm Preuzeto 23. listopada 2015.
- ↑ Đud L. i ost.: Skriveni svijet u unutrašnjosti Velebita, JU PP Velebit i Hrvatsko biospeološko društvo
- ↑ http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/markov-ponor-u-hrvatskoj-otkrivena-dva-nova-spiljska-skokuna---430564.html Preuzeto 22. ožujka 2016.