Lipidi: razlika između inačica

Posljednja izmjena od 23. ožujak 2022. u 10:02

Lipidi (grč. lípos: mast) organske su tvari različite kemijske građe, podrazumijevaju masti i ulja, voskove, fosfolipide i steroide. Zajedničko svojstvo im je netopljivost u vodi, i izuzetno dobra topljivost u organskim otapalima. Nastaju reakcijom masne kiseline i alkohola ili amina. Možemo ih podijeliti prema porijeklu (biljni, životinjski), kemijskom sustavu (osapunjivi i neosapunjivi), složenosti strukture (jednostavni, konjugirani, derivati lipida...) i ulozi (strukturni, regulatorni, rezerva energije).

Tri glavne uloge lipida su:

uskladištenje energije
izgradnja bioloških membrana
prijenos signala među stanicama

Najznačajniji lipidi u tijelu su fosfolipidi i kolesterol.

Nedovršeni članak Lipidi koji govori o biologiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.

Inačica od 23. kolovoz 2021. u 00:29 vidi izvor WikiSysop (razgovor \| doprinosi) AA_Korisnik, Botovi, Birokrati, Administratori sučelja, Otajnici, Administratori 520.478 edits Bot: Automatski unos stranica		Posljednja izmjena od 23. ožujak 2022. u 10:02 vidi izvor WikiSysop (razgovor \| doprinosi) AA_Korisnik, Botovi, Birokrati, Administratori sučelja, Otajnici, Administratori 520.478 edits m bnz
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Lipidi'''-->'''~~Lipidi''' ([[grčki jezik\|grč.]] ''lípos'': mast) [[organska kemija\|organske]] su tvari različite kemijske građe, podrazumijevaju [[masti i ulja]], [[vosak\|voskove]], [[fosfolipidi\|fosfolipide]] i [[steroidi\|steroide]]. Zajedničko svojstvo im je netopljivost u vodi, i izuzetno dobra topljivost u organskim otapalima. Nastaju reakcijom masne kiseline i alkohola ili amina.		Lipidi''' ([[grčki jezik\|grč.]] ''lípos'': mast) [[organska kemija\|organske]] su tvari različite kemijske građe, podrazumijevaju [[masti i ulja]], [[vosak\|voskove]], [[fosfolipidi\|fosfolipide]] i [[steroidi\|steroide]]. Zajedničko svojstvo im je netopljivost u vodi, i izuzetno dobra topljivost u organskim otapalima. Nastaju reakcijom masne kiseline i alkohola ili amina.
	Možemo ih podijeliti prema porijeklu (biljni, životinjski), kemijskom sustavu (osapunjivi i neosapunjivi), složenosti strukture (jednostavni, konjugirani, derivati lipida...) i ulozi (strukturni, regulatorni, rezerva energije).		Možemo ih podijeliti prema porijeklu (biljni, životinjski), kemijskom sustavu (osapunjivi i neosapunjivi), složenosti strukture (jednostavni, konjugirani, derivati lipida...) i ulozi (strukturni, regulatorni, rezerva energije).