Lektira: razlika između inačica

Posljednja izmjena od 23. ožujak 2022. u 07:31

Lektira je sastavni dio nastave hrvatskoga jezika u školama. Lektira služi da se djeca priviknu i nauče čitati, proširuje znanje, pomaže pri razmišljanju, zaključivanju i potiče kognitivni razvoj djeteta. Rad je podijeljen u tri dijela. U prvome dijelu prikazuje se opće stanje lektire u suvremenome hrvatskome obrazovnom sustavu, osobito u jezičnim predmetima i jezičnokomunikacijskom (jezično-umjetničkom) području. U drugome dijelu donose se važne pretpostavke, metodička načela, pristupi, nastavni oblici "nove" nastave lektire koji su u skladu s osnovnim ciljevima nastave lektire, odnosno književnoga odgoja i obrazovanja uopće: razvijanjem ljubavi prema književnoumjetničkoj riječi i potrebe za čitanjem te izgrađivanjem samostalnoga, kritičkoga, selektivnoga čitatelja.^[1]^[2]

Izvori

↑ www.knjiznicari.hr – Marija Bilić-Prcić: »Kreativnost i raznolikost u interpretaciji lektire«, pristupljeno 21. travnja 2015.
↑ hrcak.srce.hr – Corinna Jerkin: »Lektira našeg doba«, pristupljeno 21. travnja 2015.

Vanjske poveznice

Corinna Jerkin: »Lektira našeg doba«, u: Život i škola, br. 27 (1/2012.), god. 58., str. 113. – 133.
Večernji.hr – Mirela Drkulec Miletić: »Kako zavoljeti knjige, čitanje i lektiru«

[1] www.knjiznicari.hr – Marija Bilić-Prcić: »Kreativnost i raznolikost u interpretaciji lektire«, pristupljeno 21. travnja 2015.

[2] rcak.srce.hr – Corinna Jerkin: »Lektira našeg doba«, pristupljeno 21. travnja 2015.

[1]

[2]

Inačica od 17. listopad 2021. u 01:45 vidi izvor WikiSysop (razgovor \| doprinosi) AA_Korisnik, Botovi, Birokrati, Administratori sučelja, Otajnici, Administratori 568.127 edits Bot: Automatski unos stranica		Posljednja izmjena od 23. ožujak 2022. u 07:31 vidi izvor WikiSysop (razgovor \| doprinosi) AA_Korisnik, Botovi, Birokrati, Administratori sučelja, Otajnici, Administratori 568.127 edits m bnz
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Lektira'''-->'''~~Lektira''' je sastavni dio [[Nastava\|nastave]] [[Hrvatski jezik\|hrvatskoga jezika]] u [[škola]]ma. Lektira služi da se [[djeca]] priviknu i nauče čitati, proširuje znanje, pomaže pri razmišljanju, zaključivanju i potiče kognitivni razvoj djeteta. Rad je podijeljen u tri dijela. U prvome dijelu prikazuje se opće stanje lektire u suvremenome [[Obrazovanje u Hrvatskoj\|hrvatskome obrazovnom sustavu]], osobito u jezičnim predmetima i [[Jezikoslovlje\|jezičnokomunikacijskom]] (jezično-umjetničkom) području. U drugome dijelu donose se važne pretpostavke, metodička [[Načelo\|načela]], pristupi, nastavni oblici "nove" nastave lektire koji su u skladu s osnovnim ciljevima nastave lektire, odnosno [[Književnost\|književnoga]] [[odgoj]]a i [[Obrazovanje\|obrazovanja]] uopće: razvijanjem ljubavi prema književnoumjetničkoj riječi i potrebe za čitanjem te izgrađivanjem samostalnoga, kritičkoga, selektivnoga čitatelja.<ref>[http://www.knjiznicari.hr/UDK02/index.php/Kreativnost_i_raznolikost_u_interpretaciji_lektire_-_Marija_Bili%C4%87-Prci%C4%87 www.knjiznicari.hr – Marija Bilić-Prcić: »Kreativnost i raznolikost u interpretaciji lektire«], pristupljeno 21. travnja 2015.</ref><ref>[http://hrcak.srce.hr/84255 hrcak.srce.hr – Corinna Jerkin: »Lektira našeg doba«], pristupljeno 21. travnja 2015.</ref>		Lektira''' je sastavni dio [[Nastava\|nastave]] [[Hrvatski jezik\|hrvatskoga jezika]] u [[škola]]ma. Lektira služi da se [[djeca]] priviknu i nauče čitati, proširuje znanje, pomaže pri razmišljanju, zaključivanju i potiče kognitivni razvoj djeteta. Rad je podijeljen u tri dijela. U prvome dijelu prikazuje se opće stanje lektire u suvremenome [[Obrazovanje u Hrvatskoj\|hrvatskome obrazovnom sustavu]], osobito u jezičnim predmetima i [[Jezikoslovlje\|jezičnokomunikacijskom]] (jezično-umjetničkom) području. U drugome dijelu donose se važne pretpostavke, metodička [[Načelo\|načela]], pristupi, nastavni oblici "nove" nastave lektire koji su u skladu s osnovnim ciljevima nastave lektire, odnosno [[Književnost\|književnoga]] [[odgoj]]a i [[Obrazovanje\|obrazovanja]] uopće: razvijanjem ljubavi prema književnoumjetničkoj riječi i potrebe za čitanjem te izgrađivanjem samostalnoga, kritičkoga, selektivnoga čitatelja.<ref>[http://www.knjiznicari.hr/UDK02/index.php/Kreativnost_i_raznolikost_u_interpretaciji_lektire_-_Marija_Bili%C4%87-Prci%C4%87 www.knjiznicari.hr – Marija Bilić-Prcić: »Kreativnost i raznolikost u interpretaciji lektire«], pristupljeno 21. travnja 2015.</ref><ref>[http://hrcak.srce.hr/84255 hrcak.srce.hr – Corinna Jerkin: »Lektira našeg doba«], pristupljeno 21. travnja 2015.</ref>

	== Izvori ==		== Izvori ==