Razlika između inačica stranice »Kulturocid«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (bnz) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Kulturocid''' označava zločine koje za posljedicu imaju nestanak ili uklanjanje svih ili određenih elemenata [[kultura|kulture]] na nekom području (grad, regija, država i sl.). Izraz predstavlja [[neologizam]], nastao od riječi "kultura" i [[latinski jezik|latinske]] riječi ''cedere'' ("sjeći, ubijati"), ali mu je popularnost donijela povezanost s izrazom [[genocid]], pa se, slično kao i [[ekocid]] i [[urbicid]], rabi u pogrdnim smislu i/li u propagandne svrhe kako bi opisao široki raspon procesa i događaja u raznim područjima i povijesnim razdobljima. Kao alternativni izraz se ponekad rabi i izraz '''kulturni genocid'''. | |||
Izraz "kulturocid" se tako može koristiti za "kulturnu" komponentu genocida i [[etničko čišćenje|etničkog čišćenja]], ili masovno i sistematsko uništavanje kulturnih [[spomenik]]a, tekstova vezanih uz određenu etničku ili religijsku skupinu. Može se rabiti i za sustavno iskorjenjivanje regionalnih dijalekata ([[jezično čistunstvo]]), [[spaljivanje knjiga]], [[damnatio memoriae]], [[cenzura|cenzuru]] javnih medija i "pročišćavanje" javnih i drugih arhiva od svih sadržaja koji se iz [[ideologija|ideoloških]] razloga smatraju neprihvatljivim. U današnje vrijeme se pod time podrazumijeva i ignorantski odnos prema kulturnim dobrima uzrokovan ekonomskim motivima, kao i negativni trendovi u [[masovna kultura|masovnoj kulturi]] koji se ogledaju kroz [[žutilo]], [[kič]], [[šund]] i "kretenizaciju" publike koja više nije sposobna cijeniti [[visoka kultura|visokokulturne]] sadržaje. | Izraz "kulturocid" se tako može koristiti za "kulturnu" komponentu genocida i [[etničko čišćenje|etničkog čišćenja]], ili masovno i sistematsko uništavanje kulturnih [[spomenik]]a, tekstova vezanih uz određenu etničku ili religijsku skupinu. Može se rabiti i za sustavno iskorjenjivanje regionalnih dijalekata ([[jezično čistunstvo]]), [[spaljivanje knjiga]], [[damnatio memoriae]], [[cenzura|cenzuru]] javnih medija i "pročišćavanje" javnih i drugih arhiva od svih sadržaja koji se iz [[ideologija|ideoloških]] razloga smatraju neprihvatljivim. U današnje vrijeme se pod time podrazumijeva i ignorantski odnos prema kulturnim dobrima uzrokovan ekonomskim motivima, kao i negativni trendovi u [[masovna kultura|masovnoj kulturi]] koji se ogledaju kroz [[žutilo]], [[kič]], [[šund]] i "kretenizaciju" publike koja više nije sposobna cijeniti [[visoka kultura|visokokulturne]] sadržaje. | ||
Trenutačna izmjena od 16:53, 22. ožujka 2022.
Kulturocid označava zločine koje za posljedicu imaju nestanak ili uklanjanje svih ili određenih elemenata kulture na nekom području (grad, regija, država i sl.). Izraz predstavlja neologizam, nastao od riječi "kultura" i latinske riječi cedere ("sjeći, ubijati"), ali mu je popularnost donijela povezanost s izrazom genocid, pa se, slično kao i ekocid i urbicid, rabi u pogrdnim smislu i/li u propagandne svrhe kako bi opisao široki raspon procesa i događaja u raznim područjima i povijesnim razdobljima. Kao alternativni izraz se ponekad rabi i izraz kulturni genocid.
Izraz "kulturocid" se tako može koristiti za "kulturnu" komponentu genocida i etničkog čišćenja, ili masovno i sistematsko uništavanje kulturnih spomenika, tekstova vezanih uz određenu etničku ili religijsku skupinu. Može se rabiti i za sustavno iskorjenjivanje regionalnih dijalekata (jezično čistunstvo), spaljivanje knjiga, damnatio memoriae, cenzuru javnih medija i "pročišćavanje" javnih i drugih arhiva od svih sadržaja koji se iz ideoloških razloga smatraju neprihvatljivim. U današnje vrijeme se pod time podrazumijeva i ignorantski odnos prema kulturnim dobrima uzrokovan ekonomskim motivima, kao i negativni trendovi u masovnoj kulturi koji se ogledaju kroz žutilo, kič, šund i "kretenizaciju" publike koja više nije sposobna cijeniti visokokulturne sadržaje.