Toggle menu
310,1 tis.
36
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Kulturocid: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Kulturocid'''-->'''Kulturocid''' označava zločine koje za posljedicu imaju nestanak ili uklanjanje svih ili određenih elemenata [[kultura|kulture]] na nekom području (grad, regija, država i sl.). Izraz predstavlja [[neologizam]], nastao od riječi "kultura" i [[latinski jezik|latinske]] riječi ''cedere'' ("sjeći, ubijati"), ali mu je popularnost donijela povezanost s izrazom [[genocid]], pa se, slično kao i [[ekocid]] i [[urbicid]], rabi u pogrdnim smislu i/li u propagandne svrhe kako bi opisao široki raspon procesa i događaja u raznim područjima i povijesnim razdobljima. Kao alternativni izraz se ponekad rabi i izraz '''kulturni genocid'''.
Kulturocid''' označava zločine koje za posljedicu imaju nestanak ili uklanjanje svih ili određenih elemenata [[kultura|kulture]] na nekom području (grad, regija, država i sl.). Izraz predstavlja [[neologizam]], nastao od riječi "kultura" i [[latinski jezik|latinske]] riječi ''cedere'' ("sjeći, ubijati"), ali mu je popularnost donijela povezanost s izrazom [[genocid]], pa se, slično kao i [[ekocid]] i [[urbicid]], rabi u pogrdnim smislu i/li u propagandne svrhe kako bi opisao široki raspon procesa i događaja u raznim područjima i povijesnim razdobljima. Kao alternativni izraz se ponekad rabi i izraz '''kulturni genocid'''.


Izraz "kulturocid" se tako može koristiti za "kulturnu" komponentu genocida i [[etničko čišćenje|etničkog čišćenja]], ili masovno i sistematsko uništavanje kulturnih [[spomenik]]a, tekstova vezanih uz određenu etničku ili religijsku skupinu. Može se rabiti i za sustavno iskorjenjivanje regionalnih dijalekata ([[jezično čistunstvo]]), [[spaljivanje knjiga]], [[damnatio memoriae]], [[cenzura|cenzuru]] javnih medija i "pročišćavanje" javnih i drugih arhiva od svih sadržaja koji se iz [[ideologija|ideoloških]] razloga smatraju neprihvatljivim. U današnje vrijeme se pod time podrazumijeva i ignorantski odnos prema kulturnim dobrima uzrokovan ekonomskim motivima, kao i negativni trendovi u [[masovna kultura|masovnoj kulturi]] koji se ogledaju kroz [[žutilo]], [[kič]], [[šund]] i "kretenizaciju" publike koja više nije sposobna cijeniti [[visoka kultura|visokokulturne]] sadržaje.  
Izraz "kulturocid" se tako može koristiti za "kulturnu" komponentu genocida i [[etničko čišćenje|etničkog čišćenja]], ili masovno i sistematsko uništavanje kulturnih [[spomenik]]a, tekstova vezanih uz određenu etničku ili religijsku skupinu. Može se rabiti i za sustavno iskorjenjivanje regionalnih dijalekata ([[jezično čistunstvo]]), [[spaljivanje knjiga]], [[damnatio memoriae]], [[cenzura|cenzuru]] javnih medija i "pročišćavanje" javnih i drugih arhiva od svih sadržaja koji se iz [[ideologija|ideoloških]] razloga smatraju neprihvatljivim. U današnje vrijeme se pod time podrazumijeva i ignorantski odnos prema kulturnim dobrima uzrokovan ekonomskim motivima, kao i negativni trendovi u [[masovna kultura|masovnoj kulturi]] koji se ogledaju kroz [[žutilo]], [[kič]], [[šund]] i "kretenizaciju" publike koja više nije sposobna cijeniti [[visoka kultura|visokokulturne]] sadržaje.  

Posljednja izmjena od 22. ožujak 2022. u 16:53

Kulturocid označava zločine koje za posljedicu imaju nestanak ili uklanjanje svih ili određenih elemenata kulture na nekom području (grad, regija, država i sl.). Izraz predstavlja neologizam, nastao od riječi "kultura" i latinske riječi cedere ("sjeći, ubijati"), ali mu je popularnost donijela povezanost s izrazom genocid, pa se, slično kao i ekocid i urbicid, rabi u pogrdnim smislu i/li u propagandne svrhe kako bi opisao široki raspon procesa i događaja u raznim područjima i povijesnim razdobljima. Kao alternativni izraz se ponekad rabi i izraz kulturni genocid.

Izraz "kulturocid" se tako može koristiti za "kulturnu" komponentu genocida i etničkog čišćenja, ili masovno i sistematsko uništavanje kulturnih spomenika, tekstova vezanih uz određenu etničku ili religijsku skupinu. Može se rabiti i za sustavno iskorjenjivanje regionalnih dijalekata (jezično čistunstvo), spaljivanje knjiga, damnatio memoriae, cenzuru javnih medija i "pročišćavanje" javnih i drugih arhiva od svih sadržaja koji se iz ideoloških razloga smatraju neprihvatljivim. U današnje vrijeme se pod time podrazumijeva i ignorantski odnos prema kulturnim dobrima uzrokovan ekonomskim motivima, kao i negativni trendovi u masovnoj kulturi koji se ogledaju kroz žutilo, kič, šund i "kretenizaciju" publike koja više nije sposobna cijeniti visokokulturne sadržaje.

Povezni članci