Krsto Čorko: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Krsto Čorko'''-->'''Krsto Čorko''' je bio pomorski kapetan iz [[Perast]]a iz [[Hrvati u Crnoj Gori|hrvatske]] obitelji [[Čorko]]. Obnašao je visoke [[pomorstvo|pomorske]], [[vojska|vojne]] i [[diplomat|diplomatske]] dužnosti u [[Španjolska|Španjolskoj]]. Jedan je od Peraštana koji su se istakli u inozemnim flotama, poput [[Matija Zmajević|Matije Zmajevića]].<ref>[http://www.radiodux.me/naslovnica/3379-slavni-kapetani-boke-kotorske Radio Dux] Radojka Abramović, Petar Palavršić: Slavni kapetani Boke Kotorske, 18. travnja 2013., pristupljeno 16. travnja 2016.</ref>
Krsto Čorko''' je bio pomorski kapetan iz [[Perast]]a iz [[Hrvati u Crnoj Gori|hrvatske]] obitelji [[Čorko]]. Obnašao je visoke [[pomorstvo|pomorske]], [[vojska|vojne]] i [[diplomat|diplomatske]] dužnosti u [[Španjolska|Španjolskoj]]. Jedan je od Peraštana koji su se istakli u inozemnim flotama, poput [[Matija Zmajević|Matije Zmajevića]].<ref>[http://www.radiodux.me/naslovnica/3379-slavni-kapetani-boke-kotorske Radio Dux] Radojka Abramović, Petar Palavršić: Slavni kapetani Boke Kotorske, 18. travnja 2013., pristupljeno 16. travnja 2016.</ref>
Za njega se dugo vremena smatralo da je u 2. polovici 17. stoljeća postao španjolski [[markiz]] na dvoru i guverner [[Baleari|Balearskog]] otočja. Razlog je bio navod u knjizi Povijest Perasta konta Frana Viskovića. [[Miloš Milošević (znanstvenik)|Miloš Milošević]] je pretraživao španjolske pismohrane i nije našao potvrdu za to, a jedini koji odgovara tom opisu je [[Nikola Čorko]], prema podatcima iz zadarske znanstvene knjižnice. I portret za koji se dugo misli da je Krsto Čorko, izgleda da predstavlja Matu Čorka.<ref>(crnogorski) [http://www.bibliotekahercegnovi.co.me/bibliotekaold/PDF/boka_28-29.pdf Boka 28-29, zbornik radova iz nauke, kulture i umjetnost] Aleksandra Kapetanović: Istorijski razvoj palate Šestokrilović, str. 93, Herceg-Novi, 2009., pristupljeno 16. travnja 2016.</ref>
Za njega se dugo vremena smatralo da je u 2. polovici 17. stoljeća postao španjolski [[markiz]] na dvoru i guverner [[Baleari|Balearskog]] otočja. Razlog je bio navod u knjizi Povijest Perasta konta Frana Viskovića. [[Miloš Milošević (znanstvenik)|Miloš Milošević]] je pretraživao španjolske pismohrane i nije našao potvrdu za to, a jedini koji odgovara tom opisu je [[Nikola Čorko]], prema podatcima iz zadarske znanstvene knjižnice. I portret za koji se dugo misli da je Krsto Čorko, izgleda da predstavlja Matu Čorka.<ref>(crnogorski) [http://www.bibliotekahercegnovi.co.me/bibliotekaold/PDF/boka_28-29.pdf Boka 28-29, zbornik radova iz nauke, kulture i umjetnost] Aleksandra Kapetanović: Istorijski razvoj palate Šestokrilović, str. 93, Herceg-Novi, 2009., pristupljeno 16. travnja 2016.</ref>



Posljednja izmjena od 22. ožujak 2022. u 16:05

Krsto Čorko je bio pomorski kapetan iz Perasta iz hrvatske obitelji Čorko. Obnašao je visoke pomorske, vojne i diplomatske dužnosti u Španjolskoj. Jedan je od Peraštana koji su se istakli u inozemnim flotama, poput Matije Zmajevića.[1] Za njega se dugo vremena smatralo da je u 2. polovici 17. stoljeća postao španjolski markiz na dvoru i guverner Balearskog otočja. Razlog je bio navod u knjizi Povijest Perasta konta Frana Viskovića. Miloš Milošević je pretraživao španjolske pismohrane i nije našao potvrdu za to, a jedini koji odgovara tom opisu je Nikola Čorko, prema podatcima iz zadarske znanstvene knjižnice. I portret za koji se dugo misli da je Krsto Čorko, izgleda da predstavlja Matu Čorka.[2]

Kapetana Krsta Čorka portretirao je nepoznati umjetnik. Slika u tehnici ulja na platnu, dimenzija 125x93 datira s kraja 17. stoljeća.[3][4]

Izvori[uredi]

  1. Radio Dux Radojka Abramović, Petar Palavršić: Slavni kapetani Boke Kotorske, 18. travnja 2013., pristupljeno 16. travnja 2016.
  2. (crnogorski) Boka 28-29, zbornik radova iz nauke, kulture i umjetnost Aleksandra Kapetanović: Istorijski razvoj palate Šestokrilović, str. 93, Herceg-Novi, 2009., pristupljeno 16. travnja 2016.
  3. (crnogorski) Paperzz.com Jedra Boke, mjesečna publikacija Pomorskog muzeja Crne Gore, ožujak 2014.
  4. (crnogorski) Boka 28-29, zbornik radova iz nauke, kulture i umjetnost Aleksandra Kapetanović: Istorijski razvoj palate Šestokrilović, str. 75, Herceg-Novi, 2009., pristupljeno 16. travnja 2016.