Razlika između inačica stranice »Krilović«

Trenutačna izmjena od 15:44, 22. ožujka 2022.

Krilović (Crillovich, Crilovich), (18.–19. st.), pomorska obitelj Hrvata. Ime im je vjerojatno patronimik (Krile, Krsto, Kristofor). U 14. st. iselili su se iz Hercegovine u Glogovac, gdje se spominju do 1729. (Lucija pokojnoga Jurja), premda su se već potkraj 17. st. ili na poč. 18. uglavnom preselili u Perast i Stoliv. U 18. st. trguju ponajviše u Albaniji i na Apeninskom poluotoku (Drač, Skadar, Valona, ušće Bojane, Mleci, Ancona, Senigallia). Sudjeluju u mletačkoj mornarici u sukobima za mletačko-turskoga rata 1714–18. godine. Spominju se i kao stanovnici Herceg-Novoga. Posjeduju vlastite tartane, gajete i dr. kojima su kapetani Krsto Matov, Krsto Antunov, Antun Grgurov, Tomo, Marko, Tripo, Marko Ivanov, Grgur Vickov, Ivan Tripov, Luka Nikolin, Blaž, Matija i dr. U prvoj pol. 18. st. više odvjetaka obitelji zabilježeno je u Stolivu: kao vlasnici ili zapovjednici bracera i gajeta. U Perastu se pak Toma 1766. spominje među čelnicima zajednice građana i pučana koja želi ishoditi veće ovlasti u općinskoj upravi, 1786. nastoji oko obnove Bratovštine sv. Ivana Krstitelja u crkvi sv. Marka, a 1797. agregiran je u gotovo izumrlo peraško bratstvo (kazadu) Bratica, čime je obitelj stekla plemićki status. Spominju se kao brodari i trgovci. 1768. Matija iz Stoliva bio je među potpisnicima obveze bokeljskih kapetana kojom su mletačke oblasti nastojale spriječiti sukobe podanika s Ulcinjanima. U drugoj pol. 18. st. Krilovići su preuzeli nasljedstvo peraške obitelji Kokolja s kućom iznad crkve sv. Marka (prema predaji, unuk slikara Tripa, Juraj, adoptiran je u obitelj), te se ogranak počeo nazivati Kokolja Krilović. U 19. st. slabi gospodarska moć obitelji. Ipak, pojavljuju se kao vlasnici parobroda. Petar Krilović vlasnik je parobroda »Messina« koji je prikazan 1869. na najranijoj zavjetnoj slici s prikazom parobroda u zbirci na otoku Gospe od Škrpjela. Sveza Krilovića s obitelji blaženika Gracije iz Mula nije potvrđena, kao ni sveza s gusarom Krilom (Kristo), zvanim Grillo, pljačkašem turskih posjeda u sjevernoj Africi, kojega su 1746. Ulcinjani smaknuli. Izdanci Krilovića i danas žive u Boki kotorskoj.^[1]

U Perastu su Krilovići posjedovali baroknu palaču na zapadu grada.^[2]

Izvori

	Napomena:	Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežne stranice Hrvatskog biografskog leksikona LZMK
		http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=11124
		koji je klauzulom na stranici http://hbl.lzmk.hr/
		označen slobodnom licencijom CC BY-SA 3.0
		Dopusnica nije važeća! Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.

↑ Hrvatski biografski leksikon Lovorka Čoralić: KRILOVIĆ (Crillovich, Crilovich), LZMK, Zagreb, 2013. (pristupljeno 28. kolovoza 2016.)
↑ (crnogorski) Opština Kotor Luka grada Perasta, prostorno planska dokumentacija, usvojeni planovi intervencija, pristupljeno 11. travnja 2016.

[1] Hrvatski biografski leksikon Lovorka Čoralić: KRILOVIĆ (Crillovich, Crilovich), LZMK, Zagreb, 2013. (pristupljeno 28. kolovoza 2016.)

[prostorniplan-2] (crnogorski) Opština Kotor Luka grada Perasta, prostorno planska dokumentacija, usvojeni planovi intervencija, pristupljeno 11. travnja 2016.

[1]

[2]

Inačica od 20:17, 23. listopada 2021. (vidi izvor) WikiSysop (razgovor \| doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)		Trenutačna izmjena od 15:44, 22. ožujka 2022. (vidi izvor) WikiSysop (razgovor \| doprinosi) m (bnz)
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Krilović'''-->'''~~Krilović''' (Crillovich, Crilovich), (18.–19. st.), [[pomorstvo\|pomorska]] obitelj [[Hrvati u Crnoj Gori\|Hrvata]]. Ime im je vjerojatno patronimik (Krile, Krsto, Kristofor). U 14. st. iselili su se iz Hercegovine u [[Glogovac]], gdje se spominju do 1729. (Lucija pokojnoga Jurja), premda su se već potkraj 17. st. ili na poč. 18. uglavnom preselili u [[Perast]] i [[Stoliv]]. U 18. st. trguju ponajviše u Albaniji i na Apeninskom poluotoku ([[Drač]], [[Skadar]], [[Valona]], ušće Bojane, Mleci, Ancona, Senigallia). Sudjeluju u mletačkoj mornarici u sukobima za mletačko-turskoga rata 1714–18. godine. Spominju se i kao stanovnici [[Herceg-Novi\|Herceg-Novoga]]. Posjeduju vlastite [[tartana\|tartane]], [[gajete]] i dr. kojima su kapetani Krsto Matov, Krsto Antunov, Antun Grgurov, Tomo, Marko, Tripo, Marko Ivanov, Grgur Vickov, Ivan Tripov, Luka Nikolin, Blaž, Matija i dr. U prvoj pol. 18. st. više odvjetaka obitelji zabilježeno je u Stolivu: kao vlasnici ili zapovjednici [[bracera]] i [[gajeta]]. U Perastu se pak Toma 1766. spominje među čelnicima zajednice građana i pučana koja želi ishoditi veće ovlasti u općinskoj upravi, 1786. nastoji oko obnove Bratovštine sv. Ivana Krstitelja u crkvi sv. Marka, a 1797. agregiran je u gotovo izumrlo peraško bratstvo ([[kazada\|kazadu]]) [[Bratica]], čime je obitelj stekla [[plemić]]ki status. Spominju se kao [[brodar]]i i trgovci. 1768. Matija iz Stoliva bio je među potpisnicima obveze bokeljskih kapetana kojom su mletačke oblasti nastojale spriječiti sukobe podanika s [[Ulcinj]]anima. U drugoj pol. 18. st. Krilovići su preuzeli nasljedstvo peraške obitelji [[Kokolja]] s kućom iznad [[crkva sv. Marka u Perastu\|crkve sv. Marka]] (prema predaji, unuk slikara [[Tripo Kokolja\|Tripa]], Juraj, adoptiran je u obitelj), te se ogranak počeo nazivati ''Kokolja Krilović''. U 19. st. slabi gospodarska moć obitelji. Ipak, pojavljuju se kao vlasnici parobroda. Petar Krilović vlasnik je parobroda »Messina« koji je prikazan 1869. na najranijoj zavjetnoj slici s prikazom parobroda u zbirci na otoku Gospe od Škrpjela. Sveza Krilovića s obitelji blaženika [[Gracija iz Mula\|Gracije iz Mula]] nije potvrđena, kao ni sveza s gusarom Krilom (Kristo), zvanim Grillo, pljačkašem turskih posjeda u sjevernoj Africi, kojega su 1746. Ulcinjani smaknuli. Izdanci Krilovića i danas žive u Boki kotorskoj.<ref>[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=11124 Hrvatski biografski leksikon] Lovorka Čoralić: ''KRILOVIĆ (Crillovich, Crilovich)'', LZMK, Zagreb, 2013. (pristupljeno 28. kolovoza 2016.)</ref>		Krilović''' (Crillovich, Crilovich), (18.–19. st.), [[pomorstvo\|pomorska]] obitelj [[Hrvati u Crnoj Gori\|Hrvata]]. Ime im je vjerojatno patronimik (Krile, Krsto, Kristofor). U 14. st. iselili su se iz Hercegovine u [[Glogovac]], gdje se spominju do 1729. (Lucija pokojnoga Jurja), premda su se već potkraj 17. st. ili na poč. 18. uglavnom preselili u [[Perast]] i [[Stoliv]]. U 18. st. trguju ponajviše u Albaniji i na Apeninskom poluotoku ([[Drač]], [[Skadar]], [[Valona]], ušće Bojane, Mleci, Ancona, Senigallia). Sudjeluju u mletačkoj mornarici u sukobima za mletačko-turskoga rata 1714–18. godine. Spominju se i kao stanovnici [[Herceg-Novi\|Herceg-Novoga]]. Posjeduju vlastite [[tartana\|tartane]], [[gajete]] i dr. kojima su kapetani Krsto Matov, Krsto Antunov, Antun Grgurov, Tomo, Marko, Tripo, Marko Ivanov, Grgur Vickov, Ivan Tripov, Luka Nikolin, Blaž, Matija i dr. U prvoj pol. 18. st. više odvjetaka obitelji zabilježeno je u Stolivu: kao vlasnici ili zapovjednici [[bracera]] i [[gajeta]]. U Perastu se pak Toma 1766. spominje među čelnicima zajednice građana i pučana koja želi ishoditi veće ovlasti u općinskoj upravi, 1786. nastoji oko obnove Bratovštine sv. Ivana Krstitelja u crkvi sv. Marka, a 1797. agregiran je u gotovo izumrlo peraško bratstvo ([[kazada\|kazadu]]) [[Bratica]], čime je obitelj stekla [[plemić]]ki status. Spominju se kao [[brodar]]i i trgovci. 1768. Matija iz Stoliva bio je među potpisnicima obveze bokeljskih kapetana kojom su mletačke oblasti nastojale spriječiti sukobe podanika s [[Ulcinj]]anima. U drugoj pol. 18. st. Krilovići su preuzeli nasljedstvo peraške obitelji [[Kokolja]] s kućom iznad [[crkva sv. Marka u Perastu\|crkve sv. Marka]] (prema predaji, unuk slikara [[Tripo Kokolja\|Tripa]], Juraj, adoptiran je u obitelj), te se ogranak počeo nazivati ''Kokolja Krilović''. U 19. st. slabi gospodarska moć obitelji. Ipak, pojavljuju se kao vlasnici parobroda. Petar Krilović vlasnik je parobroda »Messina« koji je prikazan 1869. na najranijoj zavjetnoj slici s prikazom parobroda u zbirci na otoku Gospe od Škrpjela. Sveza Krilovića s obitelji blaženika [[Gracija iz Mula\|Gracije iz Mula]] nije potvrđena, kao ni sveza s gusarom Krilom (Kristo), zvanim Grillo, pljačkašem turskih posjeda u sjevernoj Africi, kojega su 1746. Ulcinjani smaknuli. Izdanci Krilovića i danas žive u Boki kotorskoj.<ref>[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=11124 Hrvatski biografski leksikon] Lovorka Čoralić: ''KRILOVIĆ (Crillovich, Crilovich)'', LZMK, Zagreb, 2013. (pristupljeno 28. kolovoza 2016.)</ref>

	U Perastu su Krilovići posjedovali baroknu [[palača Krilović\|palaču]] na zapadu grada.<ref name="prostorniplan">(crnogorski) [http://kotor.me/uploads/assets/sekretarijati/urbanizam/prostorno%20planska%20dokumentacija/usvojeni%20planovi/perast/07planintervencijaperast.pdf Opština Kotor] Luka grada Perasta, prostorno planska dokumentacija, usvojeni planovi intervencija, pristupljeno 11. travnja 2016.</ref>		U Perastu su Krilovići posjedovali baroknu [[palača Krilović\|palaču]] na zapadu grada.<ref name="prostorniplan">(crnogorski) [http://kotor.me/uploads/assets/sekretarijati/urbanizam/prostorno%20planska%20dokumentacija/usvojeni%20planovi/perast/07planintervencijaperast.pdf Opština Kotor] Luka grada Perasta, prostorno planska dokumentacija, usvojeni planovi intervencija, pristupljeno 11. travnja 2016.</ref>