Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Đorđo Sladoje: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Đorđo Sladoje'''-->'''Đorđo Sladoje''' ([[Klinja]] kod [[Ulog]]a, okolina [[Kalinovik|Kalinovika]], [[Hercegovina]], [[1954.]]), srpski pjesnik iz [[BiH]].
Đorđo Sladoje''' ([[Klinja]] kod [[Ulog]]a, okolina [[Kalinovik|Kalinovika]], [[Hercegovina]], [[1954.]]), srpski pjesnik iz [[BiH]].


Gimnaziju je završio u [[Sečanj|Sečnju]], a studij [[sociologija|sociologije]] u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Do [[1992.]] godine živio je u Sarajevu, a sada živi u Novom Sadu. Član je [[Udruženje književnika Republike Srpske|Udruženja književnika Republike Srpske]] i [[Društvo književnika Vojvodine|Društva književnika Vojvodine]]. Radi u Kulturnom centru Novog Sada kao urednik književnog programa i glavni urednik časopisa "[[Trag]]".
Gimnaziju je završio u [[Sečanj|Sečnju]], a studij [[sociologija|sociologije]] u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Do [[1992.]] godine živio je u Sarajevu, a sada živi u Novom Sadu. Član je [[Udruženje književnika Republike Srpske|Udruženja književnika Republike Srpske]] i [[Društvo književnika Vojvodine|Društva književnika Vojvodine]]. Radi u Kulturnom centru Novog Sada kao urednik književnog programa i glavni urednik časopisa "[[Trag]]".

Posljednja izmjena od 22. ožujak 2022. u 08:30

Đorđo Sladoje (Klinja kod Uloga, okolina Kalinovika, Hercegovina, 1954.), srpski pjesnik iz BiH.

Gimnaziju je završio u Sečnju, a studij sociologije u Sarajevu. Do 1992. godine živio je u Sarajevu, a sada živi u Novom Sadu. Član je Udruženja književnika Republike Srpske i Društva književnika Vojvodine. Radi u Kulturnom centru Novog Sada kao urednik književnog programa i glavni urednik časopisa "Trag". Jedan je od najistrajnijih glasova stražilovskog pravca u srpskom pjesništvu. Njegovo se stvarateljstvo kreće u tematsko-motivskom rasponu od ruralnog zavičajnog svijeta, sa svom florom i faunom, do urbanih tema i tema nasilja povijesti nad pojedincem. Zagovornik je stava da lirske pjesme nema bez emocije, a težnja mu je maksimalno osnažiti u pjesmi intenzitet najčistijeg i najintenzivnijeg doživljaja svijeta, t.j. dječjeg doživljaja. Glas Sladojevog lirskog subjekta ide u rasponu od skrušenog monaškog glasa do satiričnog tumača izvrnute zbilje.

Sladojev poetski svijet izgrađen je na krhotinama patrijarhalne kulture, osobnom i kolektivnom iskustvu. On je jedan od najboljih tumača onoga što nas je snašlo zdes i dnes, a uzrok zlom usudu vidi u izočnosti Krista. Riječ je i o nepatvorenom pjesničkom glasu koji vezanim stihom postavlja bitna pitanja o razlogu i smislu bivstvovanja.

Dobitnik je brojnih nagrada: Lista "Mladost", "Grad pisaca" - Herceg Novi, "Zmajeve", "Nagrada Branko Ćopić", "Nagrada Risto Ratković", "Pjesnik - svjedok vremena", BIGZ-ove nagrade, "Kočićevog pera", "Kondira Kosovke devojke", "Pečata varoši sremskokarlovačke" i "Krune despota Stefana Lazarevića", "Skender Kulenović", "Jovan Dučić", "Aleksa Šantić", "Matijević", "Jelena Balšić", "Laza Kostić", "Žička hrisovulja", "Duško Trifunović"...

Djela

Objavio je sljedeće knjige pjesama:

  • "Dnevnik nesanice" (1976.)
  • "Veliki post" (1984.)
  • "Svakodnevni utornik" (1989.)
  • "Trepetnik" (1992.)
  • "Plač Svetog Save" (1995.)
  • "Petozarni mučenici" (1998)
  • "Daleko je Hilandar" (2000.)
  • "Ogledalce srpsko" (2003.)
  • "Mala vaskrsenja" (2006.)
  • "Manastirski baštovan" (2008,2009)
  • "Zlatne olupine" (2012.)

i knjige izabranih pjesama:

  • "Dani lijevljani" (1996.)
  • "Čuvarkuća" (1999.)
  • "Duša sa sedam kora" (2003.)
  • "Pogled u avliju" (2006.)
  • "Gorska služba" (2010.)
  • "Zemlja i reči" (2011.)

i knjiga izabranih pjesama u Moskvi na ruskom jeziku:

  • "Privikavanje na budućnost" (2007.) (priredio Andrej Bazilevski)
Sadržaj