Nikola Krajačević: razlika između inačica

Posljednja izmjena od 20. ožujak 2022. u 09:45

Nikola Krajačević Sartorius (Kraiacsevich) (Sisak, 29. studenog 1581. – Zagreb, 9. ožujka 1653.), hrvatski katolički svećenik, isusovac, prevoditelj i duhovni pisac.

Studirao je filozofiju u Grazu od 1606. do 1609. i teologiju u Rimu od 1609. do 1611. godine. Otac mu je bio Vuk Krajačević, graničarski časnik. Družbi Isusovoj pristupio je 1615. godine. Za duhovne misije u mjestu Kalec (danas Tkalec) u od 1621. do 1623. godine spjevao je niz duhovnih pjesama i preveo općinske molitve s latinskoga na hrvatski jezik po nalogu biskupa Domitrovića. Prvo izdanje zbirke tih pjesama nije sačuvano i ne zna se njegov točan naslov. Drugo izdanje objavljeno je u Bratislavi pod naslovom Molitvene knjižice. Djelo je anonimno jer se Krajačević potpisao kao "Jeden pop iz reda ježuitanskoga". Djelo se smatra najstarijom poznatom tiskanom zbirkom tekstova hrvatskih crkvenih pjesama.

Krajačević je prevodio tekstove iz Biblije (iz Novoga Zavjeta). Njegova djela su poznavali Slovenci u Štajerskoj, u Kranjskoj i u Mađarskoj. Mikloš Küzmič napisao je svoje djelo na temelju Krajačevićeva evanđelistara Szveti evangyeliomi i molitvenika Kniga molitvena u 18. stoljeću.

Bio je ravnatelj isusovačke gimnazije u Zagrebu 1631. te od 1642. do 1643. godine.^[1]

Djela

Molitvene knyi'zicze (1640.)
Szveti evangeliomi (u Gradcu 1651.)
Katekizmus detcsinyi (1651.)

Izvori

↑ Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. - 2007.), Zagreb, 2007., ISBN 978-953-95772-0-7, str. 890.

Hrvatski biografski leksikon - Nikola Krajačević

Vanjske poveznice

PJESNICI U KRIŽEVAČKOM KRAJU OD XVII. STOLJEĆA DO DANAS
Vilko Novak: Martjanska pesmarica, Založba ZRC, Ljubljana, 1997. ISBN 961-6182-27-7

[1] Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. - 2007.), Zagreb, 2007., ISBN 978-953-95772-0-7, str. 890.

[1]

Inačica od 28. rujan 2021. u 03:23 vidi izvor WikiSysop (razgovor \| doprinosi) AA_Korisnik, Botovi, Birokrati, Administratori sučelja, Otajnici, Administratori 520.478 edits Bot: Automatski unos stranica		Posljednja izmjena od 20. ožujak 2022. u 09:45 vidi izvor WikiSysop (razgovor \| doprinosi) AA_Korisnik, Botovi, Birokrati, Administratori sučelja, Otajnici, Administratori 520.478 edits m bmz
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Nikola Krajačević'''-->'''~~Nikola Krajačević Sartorius''' ''(Kraiacsevich)'' ([[Sisak]], [[29. studenog]] [[1581.]] – [[Zagreb]], [[9. ožujka]] [[1653.]]), [[Hrvat\|hrvatski]] [[Katolička crkva\|katolički]] [[svećenik]], [[Družba Isusova\|isusovac]], [[prevoditelj]] i [[duhovni pisac]].		Nikola Krajačević Sartorius''' ''(Kraiacsevich)'' ([[Sisak]], [[29. studenog]] [[1581.]] – [[Zagreb]], [[9. ožujka]] [[1653.]]), [[Hrvat\|hrvatski]] [[Katolička crkva\|katolički]] [[svećenik]], [[Družba Isusova\|isusovac]], [[prevoditelj]] i [[duhovni pisac]].

	Studirao je filozofiju u [[Graz]]u od 1606. do 1609. i teologiju u [[Rim]]u od 1609. do 1611. godine. Otac mu je bio Vuk Krajačević, graničarski časnik. Družbi Isusovoj pristupio je 1615. godine. Za duhovne misije u mjestu Kalec (danas [[Tkalec]]) u od 1621. do 1623. godine spjevao je niz duhovnih pjesama i preveo općinske molitve s [[latinski jezik\|latinskoga]] na [[hrvatski jezik]] po nalogu biskupa [[Petar Domitrović\|Domitrovića]]. Prvo izdanje zbirke tih pjesama nije sačuvano i ne zna se njegov točan naslov. Drugo izdanje objavljeno je u [[Bratislava\|Bratislavi]] pod naslovom ''Molitvene knjižice''. Djelo je anonimno jer se Krajačević potpisao kao "Jeden pop iz reda ježuitanskoga". Djelo se smatra najstarijom poznatom tiskanom zbirkom tekstova hrvatskih crkvenih pjesama.		Studirao je filozofiju u [[Graz]]u od 1606. do 1609. i teologiju u [[Rim]]u od 1609. do 1611. godine. Otac mu je bio Vuk Krajačević, graničarski časnik. Družbi Isusovoj pristupio je 1615. godine. Za duhovne misije u mjestu Kalec (danas [[Tkalec]]) u od 1621. do 1623. godine spjevao je niz duhovnih pjesama i preveo općinske molitve s [[latinski jezik\|latinskoga]] na [[hrvatski jezik]] po nalogu biskupa [[Petar Domitrović\|Domitrovića]]. Prvo izdanje zbirke tih pjesama nije sačuvano i ne zna se njegov točan naslov. Drugo izdanje objavljeno je u [[Bratislava\|Bratislavi]] pod naslovom ''Molitvene knjižice''. Djelo je anonimno jer se Krajačević potpisao kao "Jeden pop iz reda ježuitanskoga". Djelo se smatra najstarijom poznatom tiskanom zbirkom tekstova hrvatskih crkvenih pjesama.