Toggle menu
243,2 tis.
110
18
643,3 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Nikola IX. Frankapan: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m bmz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Nikola IX. Frankapan'''-->'''Nikola IX. Frankapan Tržački''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Nicolaus de Frangepanibus'') (?, [[1584.]] - [[Beč]], [[16. travnja|16.]] ili [[17. travnja]] [[1647.]]), [[hrvatsko plemstvo|hrvatski knez]] i [[ban|hrvatsko-slavonsko-dalmatinski ban]] (1617.-1622.) iz velikaške obitelji [[Frankapani|Frankapan]].
Nikola IX. Frankapan Tržački''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Nicolaus de Frangepanibus'') (?, [[1584.]] - [[Beč]], [[16. travnja|16.]] ili [[17. travnja]] [[1647.]]), [[hrvatsko plemstvo|hrvatski knez]] i [[ban|hrvatsko-slavonsko-dalmatinski ban]] (1617.-1622.) iz velikaške obitelji [[Frankapani|Frankapan]].


== Životopis ==
== Životopis ==

Posljednja izmjena od 20. ožujak 2022. u 09:42

Nikola IX. Frankapan Tržački (lat. Nicolaus de Frangepanibus) (?, 1584. - Beč, 16. ili 17. travnja 1647.), hrvatski knez i hrvatsko-slavonsko-dalmatinski ban (1617.-1622.) iz velikaške obitelji Frankapan.

Životopis

Sin je kneza Gašpara I. i kneginje Katarine Lenković. Obrazovanje je stekao na učilištima u Ljubljani i Italiji, a od 1603. godine je studirao kod isusovaca u Grazu, gdje boravi na dvoru nadvojvode Ferdinanda Habsburškog. Razvrgnuo je zaruke s Anom Marijom Erdödy i ostao neženja. Podijelom nasljedstva s braćom Vukom II. Krstom i Jurjem III. dobio je Bosiljevo, Zvečaj i Novi u Vinodolu.

Obnašao je dužnosti vojnog zapovjednika u Vojnoj krajini te je bio u stalnom sukobu s austrijskim časnicima, odbijajući naseliti Vlahe na frankapanskim imanjima. Bio je i u sukobu s Mlečanima zbog senjskih uskoka, te se 1614. godine odrekao dužnosti velikog senjskog kapetana. Međutim, kada su Mlečani napali frankapanske posjede u sukobu s uskocima, Nikola IX. je s braćom ratovao protiv Venecije na području Kvarnerskog primorja, Istre, Goričke i Furlanije.[1]

Godine 1616. kralj Matija imenovao ga je banom Hrvatske, Slavonije i Dalmacije i zapovjednikom Banske krajine. Hrvatski sabor ga je 1619. godine imenovao konjičkim kapetanom Kraljevstva, a pokušavali su ga postaviti i za vojnog zapovjednika Hrvatske i Primorske krajine, čime bi ti dijelovi bili vraćeni pod ingerenciju hrvatskog bana i sabora, ali pokušaj je završio neuspjehom.[2]

Za vrijeme oružane pobune erdeljskog vojvode Gábora Bethlena, Nikola je bio na strani Habsburgovaca te je 1621. zauzeo Greben u Hrvatskom zagorju koji su držali Batthyányi. Sljedeće se godine , zbog pritužbi hrvatskog sabora, odrekao banske časti na kojoj ga je zamijenio njegov veliki suparnik knez Juraj V. Zrinski.[3]

Bilješke

Vanjske poveznice