Razlika između inačica stranice »Megara (pećina kod Hadžića)«
Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (bnz) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Megara''' (poznata i kao ''Kuvija''<ref name ="Mulaomerović">Jasminko Mulaomerović: [http://www.ung.si/~library/doktorati/krasoslovje/6Mulaomerovic.pdf Determinante i efekti speleoturizma na razvoj nerazvijenih područja], Univerza v Novi Gorici, preuzeto 19. studenog 2013. </ref>) je pećina u općini [[Hadžići]], jugozapadno od [[Sarajevo|Sarajeva]], [[BiH]]. Smještena je kod mjesta Gornji Bioč<ref name ="Mulaomerović"/>, a u blizini je i izletište Lanište od kojeg do Megare vodi uređena staza.<ref>[http://www.hadzici.ba/bs/aktuelnosti/173-izletiste-laniste-i-pecina-megara-na-meti-vandala Izletište Lanište i pećina Megara na meti vandala], Općina Hadžići, preuzeto 19. studenog 2013. </ref> | |||
Nalazi se u zapadnom dijelu sklopa planine [[Bjelašnica|Bjelašnice]]. Ulaz u pećinu nalazi se na 1290 metara [[nadmorska visina|nadmorske visine]]. Čini ju jedan kanal dužine 220 metara. Završava dvoranom širokom 27 i dugom 40 metara s visinom preko 13 metara <ref name ="Mulaomerović"/> Godine 1892. vršena su iskapanja, koja je obavio češki arheolog i kemičar František Fiala iz [[Zemaljski muzej u Sarajevu|Zemaljskog muzeja u Sarajevu]]. Tom prilikom su pronađene kosti [[Spiljski medvjed|pećinskog medvjeda]]. Kosti lubanje su najveće poznate u ovom dijelu Europe. Zbog toga je ovu pećinu kasnije istraživao hrvatski geolog i paleontolog [[Dragutin Gorjanović-Kramberger]], dok je 1970. godine iskopavanja vršio i [[Mirko Malez]] s Instituta za geologiju kvartata iz Zagreba. Pećina je poznata i po jednom stalagmitu koji podsjeća na lava. <ref>Jasminko Mulaomerović, Ivo Lučić, dr. Jasmina Osmanković –Sarajevo, 2008 -KRŠ I PEĆINE BOSNE I HERCEGOVINE</ref> Ovdje je, krajem 19. stoljeća, nastala prva fotografija u unutrašnjosti neke pećine u BiH.<ref name ="Mulaomerović"/> | Nalazi se u zapadnom dijelu sklopa planine [[Bjelašnica|Bjelašnice]]. Ulaz u pećinu nalazi se na 1290 metara [[nadmorska visina|nadmorske visine]]. Čini ju jedan kanal dužine 220 metara. Završava dvoranom širokom 27 i dugom 40 metara s visinom preko 13 metara <ref name ="Mulaomerović"/> Godine 1892. vršena su iskapanja, koja je obavio češki arheolog i kemičar František Fiala iz [[Zemaljski muzej u Sarajevu|Zemaljskog muzeja u Sarajevu]]. Tom prilikom su pronađene kosti [[Spiljski medvjed|pećinskog medvjeda]]. Kosti lubanje su najveće poznate u ovom dijelu Europe. Zbog toga je ovu pećinu kasnije istraživao hrvatski geolog i paleontolog [[Dragutin Gorjanović-Kramberger]], dok je 1970. godine iskopavanja vršio i [[Mirko Malez]] s Instituta za geologiju kvartata iz Zagreba. Pećina je poznata i po jednom stalagmitu koji podsjeća na lava. <ref>Jasminko Mulaomerović, Ivo Lučić, dr. Jasmina Osmanković –Sarajevo, 2008 -KRŠ I PEĆINE BOSNE I HERCEGOVINE</ref> Ovdje je, krajem 19. stoljeća, nastala prva fotografija u unutrašnjosti neke pećine u BiH.<ref name ="Mulaomerović"/> | ||
Trenutačna izmjena od 22:04, 18. ožujka 2022.
Megara (poznata i kao Kuvija[1]) je pećina u općini Hadžići, jugozapadno od Sarajeva, BiH. Smještena je kod mjesta Gornji Bioč[1], a u blizini je i izletište Lanište od kojeg do Megare vodi uređena staza.[2]
Nalazi se u zapadnom dijelu sklopa planine Bjelašnice. Ulaz u pećinu nalazi se na 1290 metara nadmorske visine. Čini ju jedan kanal dužine 220 metara. Završava dvoranom širokom 27 i dugom 40 metara s visinom preko 13 metara [1] Godine 1892. vršena su iskapanja, koja je obavio češki arheolog i kemičar František Fiala iz Zemaljskog muzeja u Sarajevu. Tom prilikom su pronađene kosti pećinskog medvjeda. Kosti lubanje su najveće poznate u ovom dijelu Europe. Zbog toga je ovu pećinu kasnije istraživao hrvatski geolog i paleontolog Dragutin Gorjanović-Kramberger, dok je 1970. godine iskopavanja vršio i Mirko Malez s Instituta za geologiju kvartata iz Zagreba. Pećina je poznata i po jednom stalagmitu koji podsjeća na lava. [3] Ovdje je, krajem 19. stoljeća, nastala prva fotografija u unutrašnjosti neke pećine u BiH.[1]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 Jasminko Mulaomerović: Determinante i efekti speleoturizma na razvoj nerazvijenih područja, Univerza v Novi Gorici, preuzeto 19. studenog 2013.
- ↑ Izletište Lanište i pećina Megara na meti vandala, Općina Hadžići, preuzeto 19. studenog 2013.
- ↑ Jasminko Mulaomerović, Ivo Lučić, dr. Jasmina Osmanković –Sarajevo, 2008 -KRŠ I PEĆINE BOSNE I HERCEGOVINE