Toggle menu
309,3 tis.
61
18
533,3 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Zvonimir Janović: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Zvonimir Janović'''-->'''Zvonimir Janović''' ([[Bogdašići (Tivat, Crna Gora)]], [[1933.]]), hrv. [[kemijska tehnologija|kemijski tehnolog]]<ref name="Vidović">[http://hrcak.srce.hr/file/184297 POLIMERI • 34(2013)] Elvira Vidović: Izlog knjiga. Zvonimir Janović, str. 86-87</ref>
Zvonimir Janović''' ([[Bogdašići (Tivat, Crna Gora)]], [[1933.]]), hrv. [[kemijska tehnologija|kemijski tehnolog]]<ref name="Vidović">[http://hrcak.srce.hr/file/184297 POLIMERI • 34(2013)] Elvira Vidović: Izlog knjiga. Zvonimir Janović, str. 86-87</ref>


== Životopis ==
== Životopis ==

Posljednja izmjena od 18. ožujak 2022. u 07:49

Zvonimir Janović (Bogdašići (Tivat, Crna Gora), 1933.), hrv. kemijski tehnolog[1]

Životopis

Rođen u Bogdašićima. U Zagrebu odrastao i školovao se. Diplomirao na Kemijsko-tehnološkom odjelu Tehničkog fakulteta 1958. i doktorirao 1969. Studijski se nekoliko puta usavršavao u SAD-u, kod poznatog profesora Carla S. Marvela i kod profesora Jerryja Higginsa). Gostovao na Sveučilištu u Massachusettsu na poziv profesora Otta Vogla. Uz to je studijski boravio u Zapadnoj i Istočnoj Njemačkoj, Poljskoj i Francuskoj. Od 1963. radio je u bio je zaposlen u Institutu OKI u Zagrebu. Nakon četiri godine radi u Ini u odjelu Razvoja i istraživanja. Nakon dugog boravka u gospodarstvu, postao je sveučilišni profesor na svom matičnom fakultetu. Godine 1989. redovni je profesor na Tehnološkom fakultetu, u Zavodu za tehnologiju nafte i petrokemiju. Predavao i na Tehnološkom fakultetu u Splitu i Šumarskom fakultetu u Zagrebu. Vodio je kolegije Kemija petrokemijskih procesa, Polimerna kemija, Kopolimerizacije i kopolimeri te Petrokemijski monomeri i polimeri. Umirovljen 1. listopada 2004., ali je i dalje znanstveno, stručno i društveno pridonosio razvoju znanosti, struke i društva.[1]

Janovićev znanstveni interes i djelatnost obuhvaćali su vrlo široko područje istraživanja naftnih i petrokemijskih procesa i proizvoda. Zapažene su mu publikacije iz područja prerade nafte i prirodnoga plina, pridobivanja nafte i sustava za poboljšanje reoloških svojstava viskoznih kapljevina, s naglaskom na mineralna maziva ulja. Većina radova je iz užeg područja dobivanja, strukture, svojstava i modifikacija polimernih materijala te primjena u naftnim gorivima i mazivima. Istraživao je materijale i procese, od polimerizacije stirena, primjene smjesnih i bifunkcijskih peroksidnih inicijatora, ABS-polimera, modificiranja, preinaka svojstava polietilena, smjese s polistirenom, etilen/propilen elastomera, poli(vinil-klorida), do optimiranja reoloških i poboljšanja elastomernih svojstava. Važni dio opusa su radovi o naftnim gorivima, osobito oni o povećanju oktanskog broja motornih benzina te petrokemijskim procesima.[1]

Za Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa vodio je niz projekata. Autor udžbenika Naftni i petrokemijski procesi i proizvodi (2005. i 2011.) te Polimerizacije i polimeri (1997.). Osma knjiga edicije Istaknuti profesori Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije posvećena je prof. Zvonimiru Janoviću.[2]

Izvori

  1. 1,0 1,1 1,2 POLIMERI • 34(2013) Elvira Vidović: Izlog knjiga. Zvonimir Janović, str. 86-87
  2. Edicija Istaknuti profesori. Zvonimir Janović. ISBN 978-953-6470-63-1, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb, 2013.

Vanjske poveznice