Razlika između inačica stranice »Zelena crta«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (bnk)
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Zelena crta'''-->'''Zelena crta''' je bio naziv za [[obrambena crta|obrambenu crtu]] u Dinarskom pojasu u [[NDH]].
Zelena crta''' je bio naziv za [[obrambena crta|obrambenu crtu]] u Dinarskom pojasu u [[NDH]].
Dobila je ime u Zapovjedništvu Jugoistoka, a konačno ime dao je [[Adolf Hitler]]. Nazvana je onda kad su nakon gubitka Jadrana, zapovjedno-stožerni časnici na zemljovidima povlačili zelenom bojom nove obrambene položaje 50 i više kilometara od obale, počevši od [[Senj]]a, grebena [[Velebit]]a i [[Dinara|Dinare]] do [[Gacko|Gacka]], i uz [[Drina|Drinu]] do [[Dunav]]a. [[Knin]], [[Široki Brijeg]], [[Mostar]] i [[Nevesinje]] bili su glavna utvrđena uporišta.  Na njoj su se postrojbe zaštitile [[bunker]]ima, spletovima [[žica]] i [[nagazna mina|nagaznih mina]], [[topništvo]]m i [[tenk]]ovima. Utvrđena crta je samo u krilnim uporištima, a to su bili Široki Brijeg i Nevesinje, imala po 2.000 vojnika. Položaje na ovoj crti imale borbena skupina Bolmann, 369. grenadirski puk, topničke divizije, protutenkovske divizije i dr. Odmjeravanje na Zelenoj crti trajalo je do polovice veljače 1945. godine.<ref>(srp.) [http://documents.tips/documents/mensur-seferovic-trinaesta-hercegovacka-nou-brigada.html Documents.tips] Mensur Seferović - Trinaesta hercegovačka NOVJ brigada, svibnja 1988. (pristupljeno 27. lipnja 2017.)</ref>  
Dobila je ime u Zapovjedništvu Jugoistoka, a konačno ime dao je [[Adolf Hitler]]. Nazvana je onda kad su nakon gubitka Jadrana, zapovjedno-stožerni časnici na zemljovidima povlačili zelenom bojom nove obrambene položaje 50 i više kilometara od obale, počevši od [[Senj]]a, grebena [[Velebit]]a i [[Dinara|Dinare]] do [[Gacko|Gacka]], i uz [[Drina|Drinu]] do [[Dunav]]a. [[Knin]], [[Široki Brijeg]], [[Mostar]] i [[Nevesinje]] bili su glavna utvrđena uporišta.  Na njoj su se postrojbe zaštitile [[bunker]]ima, spletovima [[žica]] i [[nagazna mina|nagaznih mina]], [[topništvo]]m i [[tenk]]ovima. Utvrđena crta je samo u krilnim uporištima, a to su bili Široki Brijeg i Nevesinje, imala po 2.000 vojnika. Položaje na ovoj crti imale borbena skupina Bolmann, 369. grenadirski puk, topničke divizije, protutenkovske divizije i dr. Odmjeravanje na Zelenoj crti trajalo je do polovice veljače 1945. godine.<ref>(srp.) [http://documents.tips/documents/mensur-seferovic-trinaesta-hercegovacka-nou-brigada.html Documents.tips] Mensur Seferović - Trinaesta hercegovačka NOVJ brigada, svibnja 1988. (pristupljeno 27. lipnja 2017.)</ref>  



Trenutačna izmjena od 16:47, 17. ožujka 2022.

Zelena crta je bio naziv za obrambenu crtu u Dinarskom pojasu u NDH. Dobila je ime u Zapovjedništvu Jugoistoka, a konačno ime dao je Adolf Hitler. Nazvana je onda kad su nakon gubitka Jadrana, zapovjedno-stožerni časnici na zemljovidima povlačili zelenom bojom nove obrambene položaje 50 i više kilometara od obale, počevši od Senja, grebena Velebita i Dinare do Gacka, i uz Drinu do Dunava. Knin, Široki Brijeg, Mostar i Nevesinje bili su glavna utvrđena uporišta. Na njoj su se postrojbe zaštitile bunkerima, spletovima žica i nagaznih mina, topništvom i tenkovima. Utvrđena crta je samo u krilnim uporištima, a to su bili Široki Brijeg i Nevesinje, imala po 2.000 vojnika. Položaje na ovoj crti imale borbena skupina Bolmann, 369. grenadirski puk, topničke divizije, protutenkovske divizije i dr. Odmjeravanje na Zelenoj crti trajalo je do polovice veljače 1945. godine.[1]

Izvori

  1. (srp.) Documents.tips Mensur Seferović - Trinaesta hercegovačka NOVJ brigada, svibnja 1988. (pristupljeno 27. lipnja 2017.)