Zaslađivači: razlika između inačica
Prijeđi na navigaciju
Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica |
m bnk |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Zaslađivači''' ili '''sladila''' sintetični ili prirodni su [[prehrambeni aditivi]] koji su zamjene za [[šećer]] i značajno nadmašuju njegovu slatkoću. Oni su bez ili s vrlo malo fiziološke vrijednosti [[kalorija|kalorije]]. Zaslađivačka moć sladila uvijek se temelji na [[Saharoza|saharozi]] sa slatkoćom 1. Dodaju se hrani i pićima kao zamjena za šećer. U pravilu imaju mnogo manju kalorijsku vrijednost od [[šećer]]a. | |||
{| class="wikitable" | {| class="wikitable" | ||
Posljednja izmjena od 17. ožujak 2022. u 16:06
Zaslađivači ili sladila sintetični ili prirodni su prehrambeni aditivi koji su zamjene za šećer i značajno nadmašuju njegovu slatkoću. Oni su bez ili s vrlo malo fiziološke vrijednosti kalorije. Zaslađivačka moć sladila uvijek se temelji na saharozi sa slatkoćom 1. Dodaju se hrani i pićima kao zamjena za šećer. U pravilu imaju mnogo manju kalorijsku vrijednost od šećera.
| ANORGANSKE TVARI | PRIRODNE ORGANSKE TVARI | SINTEZNO ORGANSKI SPOJEVI |
|---|---|---|
| BeCl2, BeSO4, Pb(OAc)2 | UGLJIČCNI HIDRATI - mono i disaharidi: | OKSIMI: |
| POLIOLI: | SULFAMATI: | |
| D-AMINOKISLINE: | 3- NITROANILINI: | |
| PROTEINI SLATKOGA OKUSA:
brazein, taumatin, monelin, mabinlin, mirakulin, pentadin, kurkulin |
ASPARTIL DIPEPTIDI: | |
| PROIZVODI SEKUNDARNOGA METABOLIZMA BILJKI:
steviozid, rebaudiozid, glicirizin, mogrozid V, abruzozidi A-D, filodulcin, neohesperidin, dihidrohalkon, heranandulcin, seligueain |
DERIVATI: | |
| DERIVATI GVANIDINOOCETNE KISLINE:
sukrononska kiselina, gvanidinoocetna kiselina 1, gvanidinoocetna kiselina 2 |
Vanjske poveznice[uredi]
- sladila.Hrvatska tehnička enciklopedija - portal hrvatske tehničke baštine