Razlika između inačica stranice »Zagrebački salon«

Trenutačna izmjena od 15:04, 17. ožujka 2022.

Zagrebački salon je jedna od najstarijih skupnih^[1] hrvatskih domaćih izložaba recentnog vizualnog izričaja.^[2] Godine 1965. godine utemeljila ga je Skupština grada Zagreba na inicijativu arhitekata i umjetnika. ^[3]

Od 1976. godine na izložbi se u trijenalnom ritmu izmjenjuju različite likovne discipline: vizualna umjetnost, primijenjena umjetnost i dizajn, te arhitektura. Naizmjence ga organiziraju Hrvatska udruga likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti, Hrvatsko društvo likovnih umjetnika i Udruženje hrvatskih arhitekata.

Kronologija

Svake godine Zagrebački salon posvećen je nekoj temi.

1965. 1. zagrebački salon ^[4]
1966. 2. zagrebački salon ^[5]
1968. 3. zagrebački salon ^[6]
1969. 4. zagrebački salon
1970. 5. zagrebački salon
1971. 6. zagrebački salon
1972. 7. zagrebački salon
1973. 8. zagrebački salon
1974. 9. zagrebački salon
1975. 10. zagrebački salon
1976. 11. zagrebački salon
1977. 12. zagrebački salon
1978. 13. zagrebački salon
1979. 14. zagrebački salon
1980. 15. zagrebački salon
1981. 16. zagrebački salon
1982. 17. zagrebački salon
1983. 18. zagrebački salon
1984. 19. zagrebački salon
1985. 20. zagrebački salon
1986. 21. zagrebački salon
1987. 22. zagrebački salon
1988. 23. zagrebački salon
1989. 24. zagrebački salon
1990. 25. zagrebački salon
1991. 26. zagrebački salon
1992. 27. zagrebački salon
1993. 28. zagrebački salon
1994. 29. zagrebački salon
1995. 30. zagrebački salon
1996. 31. zagrebački salon
1997. 32. zagrebački salon
1998. 33. zagrebački salon
1999. 34. zagrebački salon
2000. 35. zagrebački salon
2001. 36. zagrebački salon: Što je ostalo od hrvatskog slikarstva, istraživanje osobnog i unutrašnji prostori (vizualne umjetnosti) ^[7]
2002. 37. zagrebački salon ^[8]
2003. 38. zagrebački salon (arhitektura) ^[9]^[10]
2004. 39. zagrebački salon: Umjetnost je medij (vizualne umjetnosti) ^[11]^[12]
2005. 40. zagrebački salon: Sinergije (primijenjene umjetnosti i dizajn) ^[13]
2006. 41. zagrebački salon (arhitektura)
2007. 42. zagrebački salon (vizualne umjetnosti) ^[14]^[15]
2008. 43. zagrebački salon: Anti-dizajn/Trajne alternative (primijenjene umjetnosti i dizajn) ^[16]
2009. 44. zagrebački salon (arhitektura)
2010. 45. zagrebački salon: Tržište (vizualne umjetnosti) ^[17]^[18]
2011. 46. zagrebački salon: tema: prezentacija primijenjene umjetnosti i dizajna ; središnja izložba: 'Rukopisi novog doba'; kustosica Salona: Ana Peraica
2012. 47. zagrebački salon (arhitektura)
2013. 48. zagrebački salon: Identitet (vizualne umjetnosti) ^[19]
2014. 49. zagrebački salon: Pomicanje granica – komunikacija i nova mobilnost (primijenjene umjetnosti i dizajn) ^[20]
2015. 50. zagrebački salon: Consistency / Dosljednost (arhitektura) ^[21]
2016. 51. zagrebački salon: Izazovi humanizmu (vizualne umjetnosti) ^[22]
2017. 52. zagrebački salon: (Ne)primjenjivost primijenjene umjetnosti (primijenjene umjetnosti i dizajn) ^[23]
2018. 53. zagrebački salon
2019. 54. zagrebački salon: Bez anestezije^[24]

Nagrade i priznanja

Na Salonu se dodjeljuju i nagrade:

Velika nagrada Salona
nagradu za mladog autora do 35 godina
nagrada AICA-a
1966.:
1967.:
1968.:
1969.:
1970.:
1971.:
1972.:
1973.:
1974.:
1975.:
1976.:
1977.:
1978.:
1979.:
1980.:
1981.:
1982.:
1983.:
1984.:
1985.:
1986.:
1987.:
1988.:
1989.:
1990.:
1991.:
1992.:
1993.:
1994.:
1995.:
1996.:
1997.:
1998.:
1999.:
2000.:
2001.:
2002.:
2003.:
2004.:
2005.:
2006.:
2007.:
2008.:
2009.:
2010.:
2011.:^[1]
Velika nagrada: Munira Serdarević Kutak intime, primijenjena umjetnost aranžerstva

Boris Ljubičić: Bašćanska ploća

Danijel Srdarev: Umjetnost za djecu

Krunoslav Kovač: Hommage Editi Schubert

posebno priznanje: Barbara Blasin; Privedeni, studija Kuna zlatica za seriju plakata 'Glazbeni zombiji'

Ante Verzotti; Život je lijep

nagradu za mladog autora do 35 godina: Luka Kedžo Slova na sliki

nagrade AICA-e: Barbara Blasin Privedeni, Nikola Đurek: Serija tipografija
2012.:
2013.:
2014.:
2015.:
2016.:
2017.:
2018.:
2019.:
2020.:

Bibliografija

"Prvi zagrebački salon" (intervju s A. Bakalom), V. Maleković, Vjesnik, 1. svibnja 1965.
"Arhitektura bez grada", tekst Silve Kalčić u katalogu 50. ZAGREBAČKI SALON, 01- 18. listopada 2015. ^[25] ^[26]

Izvori

Bilješke i literatura

↑ ^1,0 ^1,1 Tportal Priznanja radu posvećenom borbi za Varšavsku, 16. svibnja 2011.
↑ T-portal Što i gdje je rukopis danas?, 9. svibnja 2011.
↑ |"Modeli prezentacije arhitekture i urbanizma na primjeru izložbene Zagrebački salon (1965. – 2018.)" - o osnivanju Salona te učešću arh. Aleksandra Bakala i književnika Vlatka Pavletića u osnivanju i radu Salona, Ivana Šešlek, diplomski rad, 26. lipnja 2020., pristupljeno 23. ožujka 2021.
↑ Vinko Zlamalik, Zagrebački salon, Moderna galerija, Umjetnički paviljon, Zagreb, 8. svibnja - 8. lipnja 1965.
↑ Božidar Gagro, Zagrebački salon: Moderna galerija JAZU, Muzej za umjetnost i obrt, Umjetnički paviljon, Zagreb, 8. svibnja – 8. lipnja 1966., Život umjetnosti 2/1966., http://zivotumjetnosti.ipu.hr/2-1966/
↑ Vladimir Gojković, 3. zagrebački salon, Umjetnički paviljon, Zagreb, 1968.
↑ Iva Körbler, U konfekcijskom salonu, Vijenac 206/2002., www.matica,hr
↑ Dizajn i primijenjena umjetnost u nas, Slobodna Dalmacija, 26. listopad 2002.
↑ Krešimir Galović, Eppur si muove!, Vijenac 258/2004., www.matica.hr
↑ Maja Trinajstić, 38. zagrebački salon: arhitektura, UHA, Zagreb, 2003. ISBN 9536646129
↑ Mladen Lučić, 39. zagrebački salon, HDLU, Zagreb, 2005., ISBN 9536508249
↑ http://www.matica.hr/vijenac/296/IPAK%20SE%20KRE%C4%86E%21/
↑ http://www.40zagrebackisalon.com/
↑ Iva Körbler, Umjetnost ipak pobjeđuje afere, Vijenac 346/2007., www.matica,hr
↑ Marko Golub, 42. Zagrebački salon, www.dnevnikulturni.info
↑ http://www.43zagrebackisalon.com/
↑ 45. zagrebački salon, HDLU, www.hdlu.hr
↑ http://www.matica.hr/vijenac/423/Salon%20uvijek%20ostaje%20salon/
↑ 48. zagrebački salon, HDLU, www.hdlu.hr
↑ 49. zagrebački salon, ULUPUH, www.49zagrebackisalon.com
↑ 50. zagrebački salon, UHA, uha.hr
↑ 51. zagrebački salon, HDLU, www.hdlu.hr
↑ 52. zagrebački salon. http://52zagrebackisalon.com/ Pristupljeno 21. rujna 2018.
↑ (): 54. Zagrebački salon: Raspisan je natječaj za izlaganje na temu "Bez anestezije", prema koncepciji Branke Benčić i Tevža Logara., Kulturpunkt. 25. listopada 2018. Pristupljeno 26. ožujka 2019.
↑ Tekst Silve Kalčić na mrežnim stranicama academia.edu, pristupljeno 23. ožujka 2021.
↑ O 50. Zagrebačkom salonu na mrežnim stranicama HDLU-a, pristupljeno 23. ožujka 2021.

Vanjske poveznice

Mrežna mjesta

Katalog 49. zagrebačkog salona, www.dropbox.com
http://52zagrebackisalon.com/

[tportal2011.-1] 1,0 ^1,1 Tportal Priznanja radu posvećenom borbi za Varšavsku, 16. svibnja 2011.

[2] T-portal Što i gdje je rukopis danas?, 9. svibnja 2011.

[3] |"Modeli prezentacije arhitekture i urbanizma na primjeru izložbene Zagrebački salon (1965. – 2018.)" - o osnivanju Salona te učešću arh. Aleksandra Bakala i književnika Vlatka Pavletića u osnivanju i radu Salona, Ivana Šešlek, diplomski rad, 26. lipnja 2020., pristupljeno 23. ožujka 2021.

[4] Vinko Zlamalik, Zagrebački salon, Moderna galerija, Umjetnički paviljon, Zagreb, 8. svibnja - 8. lipnja 1965.

[5] Božidar Gagro, Zagrebački salon: Moderna galerija JAZU, Muzej za umjetnost i obrt, Umjetnički paviljon, Zagreb, 8. svibnja – 8. lipnja 1966., Život umjetnosti 2/1966., http://zivotumjetnosti.ipu.hr/2-1966/

[6] Vladimir Gojković, 3. zagrebački salon, Umjetnički paviljon, Zagreb, 1968.

[7] Iva Körbler, U konfekcijskom salonu, Vijenac 206/2002., www.matica,hr

[8] Dizajn i primijenjena umjetnost u nas, Slobodna Dalmacija, 26. listopad 2002.

[9] Krešimir Galović, Eppur si muove!, Vijenac 258/2004., www.matica.hr

[10] Maja Trinajstić, 38. zagrebački salon: arhitektura, UHA, Zagreb, 2003. ISBN 9536646129

[11] Mladen Lučić, 39. zagrebački salon, HDLU, Zagreb, 2005., ISBN 9536508249

[12] ttp://www.matica.hr/vijenac/296/IPAK%20SE%20KRE%C4%86E%21/

[13] ttp://www.40zagrebackisalon.com/

[14] Iva Körbler, Umjetnost ipak pobjeđuje afere, Vijenac 346/2007., www.matica,hr

[15] Marko Golub, 42. Zagrebački salon, www.dnevnikulturni.info

[16] ttp://www.43zagrebackisalon.com/

[17] 45. zagrebački salon, HDLU, www.hdlu.hr

[18] ttp://www.matica.hr/vijenac/423/Salon%20uvijek%20ostaje%20salon/

[19] 48. zagrebački salon, HDLU, www.hdlu.hr

[20] 49. zagrebački salon, ULUPUH, www.49zagrebackisalon.com

[21] 50. zagrebački salon, UHA, uha.hr

[22] 51. zagrebački salon, HDLU, www.hdlu.hr

[23] 52. zagrebački salon. http://52zagrebackisalon.com/ Pristupljeno 21. rujna 2018.

[24] (): 54. Zagrebački salon: Raspisan je natječaj za izlaganje na temu "Bez anestezije", prema koncepciji Branke Benčić i Tevža Logara., Kulturpunkt. 25. listopada 2018. Pristupljeno 26. ožujka 2019.

[25] Tekst Silve Kalčić na mrežnim stranicama academia.edu, pristupljeno 23. ožujka 2021.

[26] O 50. Zagrebačkom salonu na mrežnim stranicama HDLU-a, pristupljeno 23. ožujka 2021.

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]

[7]

[8]

[9]

[10]

[11]

[12]

[13]

[14]

[15]

[16]

[17]

[18]

[19]

[20]

[21]

[22]

[23]

[24]

[25]

[26]

Inačica od 07:02, 1. listopada 2021. (vidi izvor) WikiSysop (razgovor \| doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)		Trenutačna izmjena od 15:04, 17. ožujka 2022. (vidi izvor) WikiSysop (razgovor \| doprinosi) m (bnk)
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Zagrebački salon'''-->'''~~Zagrebački salon''' je jedna od najstarijih skupnih<ref name="tportal2011.">[http://www.tportal.hr/kultura/kulturmiks/128028/Priznanja-radu-posvecenom-borbi-za-Varsavsku.html Tportal] Priznanja radu posvećenom borbi za Varšavsku, 16. svibnja 2011.</ref> hrvatskih domaćih izložaba recentnog vizualnog izričaja.<ref>[http://www.tportal.hr/kultura/kulturmiks/126702/sto-i-gdje-je-rukopis-danas.html T-portal] Što i gdje je rukopis danas?, 9. svibnja 2011.</ref> Godine 1965. godine utemeljila ga je Skupština grada Zagreba na inicijativu arhitekata i umjetnika. <ref>[https://repozitorij.ffzg.unizg.hr/islandora/object/ffzg:2893 \|"Modeli prezentacije arhitekture i urbanizma na primjeru izložbene Zagrebački salon (1965. – 2018.)" - o osnivanju Salona te učešću arh. [[Aleksandar Bakal\| Aleksandra Bakala]] i književnika [[Vlatko Pavletić\| Vlatka Pavletića]] u osnivanju i radu Salona, Ivana Šešlek, diplomski rad, 26. lipnja 2020., pristupljeno 23. ožujka 2021.]</ref><br />		Zagrebački salon''' je jedna od najstarijih skupnih<ref name="tportal2011.">[http://www.tportal.hr/kultura/kulturmiks/128028/Priznanja-radu-posvecenom-borbi-za-Varsavsku.html Tportal] Priznanja radu posvećenom borbi za Varšavsku, 16. svibnja 2011.</ref> hrvatskih domaćih izložaba recentnog vizualnog izričaja.<ref>[http://www.tportal.hr/kultura/kulturmiks/126702/sto-i-gdje-je-rukopis-danas.html T-portal] Što i gdje je rukopis danas?, 9. svibnja 2011.</ref> Godine 1965. godine utemeljila ga je Skupština grada Zagreba na inicijativu arhitekata i umjetnika. <ref>[https://repozitorij.ffzg.unizg.hr/islandora/object/ffzg:2893 \|"Modeli prezentacije arhitekture i urbanizma na primjeru izložbene Zagrebački salon (1965. – 2018.)" - o osnivanju Salona te učešću arh. [[Aleksandar Bakal\| Aleksandra Bakala]] i književnika [[Vlatko Pavletić\| Vlatka Pavletića]] u osnivanju i radu Salona, Ivana Šešlek, diplomski rad, 26. lipnja 2020., pristupljeno 23. ožujka 2021.]</ref><br />

	Od 1976. godine na izložbi se u trijenalnom ritmu izmjenjuju različite likovne discipline: vizualna umjetnost, primijenjena umjetnost i dizajn, te arhitektura. Naizmjence ga organiziraju [[ULUPUH\|Hrvatska udruga likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti]], [[HDLU\|Hrvatsko društvo likovnih umjetnika]] i [[UHA\|Udruženje hrvatskih arhitekata]].		Od 1976. godine na izložbi se u trijenalnom ritmu izmjenjuju različite likovne discipline: vizualna umjetnost, primijenjena umjetnost i dizajn, te arhitektura. Naizmjence ga organiziraju [[ULUPUH\|Hrvatska udruga likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti]], [[HDLU\|Hrvatsko društvo likovnih umjetnika]] i [[UHA\|Udruženje hrvatskih arhitekata]].