Razlika između inačica stranice »Dimitrije Sergejevski«

Trenutačna izmjena od 10:54, 16. ožujka 2022.

Dimitrije Sergejevski (Sankt Peterburg, 20. lipnja 1886. – Sarajevo, 10. prosinca 1965.^[1]), ruski i bosanskohercegovački arheolog i epigrafičar.

Studij je završio u Sankt Peterburgu, a nakon Prvog svjetskog rata došao je u Sarajevo, gdje se 1924. zaposlio u Zemaljskom muzeju. Godine 1930. postao je kustosom antičke zbirke, a potom i voditelj antičkoga odjela. Redoviti član Akademije nauka i umjetnosti BiH. Bavio se uglavnom klasičnom, ranokršćanskom i srednjovjekovnom arheologijom te epigrafskom građom iz Bosne i Hercegovine. Istraživao je rimske ceste na području BiH i Crne Gore te proučavao rimske rudnike željeza. Radove je uglavnom objavljivao u Glasniku Zemaljskoga muzeja BiH.^[2]

Izbor iz radova

Rimski kameni spomenici s Glamočkog i Livanjskog polja i iz Ribnika (1928.)
Mitrej iz Jajca (Das Mithräum von Jajce, 1937.)
Japodske urne (1949.)
Kasno-antički mauzolej u Turbetu (1951.)
Rimska cesta od Epidauruma do Anderbe (1962.)
Ludmer (1952.)

Izvori

↑ Sergejevski, Dimitrije Proleksis enciklopedija (pristupljeno 27. ožujka 2020.)
↑ Sergejevski, Dimitrije Hrvatska enciklopedija (pristupljeno 27. ožujka 2020.)

[1] Sergejevski, Dimitrije Proleksis enciklopedija (pristupljeno 27. ožujka 2020.)

[2] Sergejevski, Dimitrije Hrvatska enciklopedija (pristupljeno 27. ožujka 2020.)

[1]

[2]

Inačica od 12:14, 8. prosinca 2021. (vidi izvor) WikiSysop (razgovor \| doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)		Trenutačna izmjena od 10:54, 16. ožujka 2022. (vidi izvor) WikiSysop (razgovor \| doprinosi) m (zamjena teksta)
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Dimitrije Sergejevski'''-->'''~~Dimitrije Sergejevski''' ([[Sankt Peterburg]], [[20. lipnja]] [[1886.]] – [[Sarajevo]], [[10. prosinca]] [[1965.]]<ref>[https://proleksis.lzmk.hr/45571/ Sergejevski, Dimitrije] Proleksis enciklopedija (pristupljeno 27. ožujka 2020.)</ref>), ruski i bosanskohercegovački [[arheolog]] i [[Epigrafika\|epigrafičar]].		Dimitrije Sergejevski''' ([[Sankt Peterburg]], [[20. lipnja]] [[1886.]] – [[Sarajevo]], [[10. prosinca]] [[1965.]]<ref>[https://proleksis.lzmk.hr/45571/ Sergejevski, Dimitrije] Proleksis enciklopedija (pristupljeno 27. ožujka 2020.)</ref>), ruski i bosanskohercegovački [[arheolog]] i [[Epigrafika\|epigrafičar]].

	Studij je završio u Sankt Peterburgu, a nakon [[Prvi svjetski rat\|Prvog svjetskog rata]] došao je u Sarajevo, gdje se 1924. zaposlio u [[Zemaljski muzej u Sarajevu\|Zemaljskom muzeju]]. Godine 1930. postao je kustosom antičke zbirke, a potom i voditelj antičkoga odjela. Redoviti član [[Akademija nauka i umjetnosti BiH\|Akademije nauka i umjetnosti BiH]]. Bavio se uglavnom klasičnom, ranokršćanskom i srednjovjekovnom arheologijom te epigrafskom građom iz Bosne i Hercegovine. Istraživao je rimske ceste na području BiH i Crne Gore te proučavao rimske rudnike željeza. Radove je uglavnom objavljivao u Glasniku Zemaljskoga muzeja BiH.<ref>[https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=55479 Sergejevski, Dimitrije] Hrvatska enciklopedija (pristupljeno 27. ožujka 2020.)</ref>		Studij je završio u Sankt Peterburgu, a nakon [[Prvi svjetski rat\|Prvog svjetskog rata]] došao je u Sarajevo, gdje se 1924. zaposlio u [[Zemaljski muzej u Sarajevu\|Zemaljskom muzeju]]. Godine 1930. postao je kustosom antičke zbirke, a potom i voditelj antičkoga odjela. Redoviti član [[Akademija nauka i umjetnosti BiH\|Akademije nauka i umjetnosti BiH]]. Bavio se uglavnom klasičnom, ranokršćanskom i srednjovjekovnom arheologijom te epigrafskom građom iz Bosne i Hercegovine. Istraživao je rimske ceste na području BiH i Crne Gore te proučavao rimske rudnike željeza. Radove je uglavnom objavljivao u Glasniku Zemaljskoga muzeja BiH.<ref>[https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=55479 Sergejevski, Dimitrije] Hrvatska enciklopedija (pristupljeno 27. ožujka 2020.)</ref>