More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m zamjena teksta |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Devon''' je [[geološko razdoblje]] i sustav iz ere [[paleozoik]]a od prije 416 milijuna do prije 359.2 milijuna godina. Nazvan je po mjestu [[Devon]] u [[Engleska|Engleskoj]], gdje su prvi put proučavane [[stijena|stijene]] iz ovog razdoblja. Podjela devona je izvršena na osnovu odnosa slojeva u [[Ardeni]]ma. | |||
Tijekom ovog perioda, [[ribe]] su kroz [[evolucija|evoluciju]] dobile [[noge]] i dobile mogućnost hodanja po kopnu kao [[vodozemci]], a prvi [[člankonošci]] poput [[kukci|kukaca]] i [[paučnjaci|paučnjaka]] su također počeli kolonizirati kopnene habitate. Prve [[golosjemenjače]] su se proširile preko gole zemlje, stvarajući velike [[šume]]. U [[ocean]]ima, ribe su se diversificirale u prve [[morski psi|morske pse]], i prve [[perajaste]] i [[koštunjače]]. Prvi [[amonitni mekušci]] su se pojavili, a [[trilobiti]], mekušasti [[brahiopodi]], isto kao i veliki [[koraljni greben|koraljni grebeni]] su bili česti. [[Masovna izumiranja|Kasno devonijsko izumiranje]] je prilično djelovalo na morsku faunu. Paleogeografijom je dominirao [[superkontinent]] [[Gondwana]] na jugu, kontinent [[Sibir]] na sjeveru, i novostvoreni mali superkontinent [[Euramerika]] u sredini. Pojavljuju se prva stabla i sume i vodozemci. Klima je topla i nema ledenih kapa. Nastaje superkontinent Pangea, pojavljuje se ocean Pantalasa. | Tijekom ovog perioda, [[ribe]] su kroz [[evolucija|evoluciju]] dobile [[noge]] i dobile mogućnost hodanja po kopnu kao [[vodozemci]], a prvi [[člankonošci]] poput [[kukci|kukaca]] i [[paučnjaci|paučnjaka]] su također počeli kolonizirati kopnene habitate. Prve [[golosjemenjače]] su se proširile preko gole zemlje, stvarajući velike [[šume]]. U [[ocean]]ima, ribe su se diversificirale u prve [[morski psi|morske pse]], i prve [[perajaste]] i [[koštunjače]]. Prvi [[amonitni mekušci]] su se pojavili, a [[trilobiti]], mekušasti [[brahiopodi]], isto kao i veliki [[koraljni greben|koraljni grebeni]] su bili česti. [[Masovna izumiranja|Kasno devonijsko izumiranje]] je prilično djelovalo na morsku faunu. Paleogeografijom je dominirao [[superkontinent]] [[Gondwana]] na jugu, kontinent [[Sibir]] na sjeveru, i novostvoreni mali superkontinent [[Euramerika]] u sredini. Pojavljuju se prva stabla i sume i vodozemci. Klima je topla i nema ledenih kapa. Nastaje superkontinent Pangea, pojavljuje se ocean Pantalasa. | ||
Posljednja izmjena od 16. ožujak 2022. u 10:33
Devon je geološko razdoblje i sustav iz ere paleozoika od prije 416 milijuna do prije 359.2 milijuna godina. Nazvan je po mjestu Devon u Engleskoj, gdje su prvi put proučavane stijene iz ovog razdoblja. Podjela devona je izvršena na osnovu odnosa slojeva u Ardenima.
Tijekom ovog perioda, ribe su kroz evoluciju dobile noge i dobile mogućnost hodanja po kopnu kao vodozemci, a prvi člankonošci poput kukaca i paučnjaka su također počeli kolonizirati kopnene habitate. Prve golosjemenjače su se proširile preko gole zemlje, stvarajući velike šume. U oceanima, ribe su se diversificirale u prve morske pse, i prve perajaste i koštunjače. Prvi amonitni mekušci su se pojavili, a trilobiti, mekušasti brahiopodi, isto kao i veliki koraljni grebeni su bili česti. Kasno devonijsko izumiranje je prilično djelovalo na morsku faunu. Paleogeografijom je dominirao superkontinent Gondwana na jugu, kontinent Sibir na sjeveru, i novostvoreni mali superkontinent Euramerika u sredini. Pojavljuju se prva stabla i sume i vodozemci. Klima je topla i nema ledenih kapa. Nastaje superkontinent Pangea, pojavljuje se ocean Pantalasa.
Vanjske poveznice
Nedovršeni članak Devon (geološko razdoblje) koji govori o geologiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.
| Paleozoik | |||||
|---|---|---|---|---|---|
| Kambrij | Ordovicij | Silur | Devon | Karbon | Perm |
| Devon | ||||||
|---|---|---|---|---|---|---|
| Donji/rani devon | Srednji devon | Gornji/kasni devon | ||||
| Lohkov | Prag | Ems | Ajfel | Žive | Fran | Famen |