Dabravine: razlika između inačica
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje) |
m brisanje nepotrebnih znakova |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
{{Infookvir naselje u BiH | |||
|ime = Dabravine | |ime = Dabravine | ||
|slika = | |slika = |
Posljednja izmjena od 13. ožujak 2022. u 12:10
Dabravine | |
---|---|
Dabravine na zemljovidu Bosne i Hercegovine
| |
Entitet | Federacija BiH |
Županija | Zeničko-dobojska |
Općina/Grad | Vareš |
Zemljopisne koordinate | 44°03′17″N 18°17′52″E / 44.0548199°N 18.2976998°E |
Nadmorska visina | 820 |
Stanovništvo (2013.) | |
- ukupno | 326 |
Dabravine su naseljeno mjesto u općini Vareš, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.<ref name="popis.gov.ba">2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 16. prosinca 2020.</ref>
Nalaze se između Visokog i Vareša na nadmorskoj visini od oko 820 m, na mjestu ušća Žalje i Stavnje, desne pritoke Bosne.
Stanovništvo[uredi]
1991.[uredi]
Nacionalni sastav stanovništva 1991. godine, bio je sljedeći:<ref>Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.</ref>
ukupno: 434
- Muslimani - 229
- Srbi - 169
- Hrvati - 9
- Jugoslaveni - 18
- ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 9
2013.[uredi]
Nacionalni sastav stanovništva 2013. godine, bio je sljedeći<ref name="popis.gov.ba"/>:
ukupno: 326
- Bošnjaci - 318
- Hrvati - 2
- Srbi - 1
- ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 5
Povijest i znamenitosti[uredi]
Dabravine su naseljene još u brončano doba. U Dabravinama su starorimske ruševine starokršćanske bazilike iz kasne antike, čija gradnja je u 5. ili 6. stoljeću. Dabravinska bazilika imala je bogato ukrašenu kamenu oltarnu pregradu.<ref>Dabravine, hol.lzmk.hr, preuzeto 19. svibnja 2017.</ref> Nalaze se na najvišem dijelu brda Gradina. Arheološko područje Dabravine s ostacima iz brončanog doba i kasne antike je nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. Pokretno naslijeđe s ovih lokacija smješteno je u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu i Zavičajnom muzeju u Visokom.<ref>Arheološko područje - Dabravine sa ostacima iz brončanog doba i kasne antike, old.kons.gov.ba, 19. svibnja 2017.</ref>
Izvori[uredi]
|