PISA (istraživanja): razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m brisanje nepotrebnog teksta |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Datoteka:Blackboard Laos.jpg|mini|350px|Učenici]] | |||
'''PISA istraživanja''' ili '''PISA testiranja''' ('''''P'''rogramme for '''I'''nternational '''S'''tudent '''A'''ssessment'') međunarodna su istraživanja procjena znanja i vještina petnaestogodišnjih učenika pod pokroviteljstvom [[OECD]]-a. Osnovana su s ciljem ocjenjivanja razine obrazovanja među mladima u glavnim [[razvijene zemlje|industrijskim zemljama]]. Provode se svake tri godine. | '''PISA istraživanja''' ili '''PISA testiranja''' ('''''P'''rogramme for '''I'''nternational '''S'''tudent '''A'''ssessment'') međunarodna su istraživanja procjena znanja i vještina petnaestogodišnjih učenika pod pokroviteljstvom [[OECD]]-a. Osnovana su s ciljem ocjenjivanja razine obrazovanja među mladima u glavnim [[razvijene zemlje|industrijskim zemljama]]. Provode se svake tri godine. | ||
Posljednja izmjena od 9. ožujak 2022. u 12:57
PISA istraživanja ili PISA testiranja (Programme for International Student Assessment) međunarodna su istraživanja procjena znanja i vještina petnaestogodišnjih učenika pod pokroviteljstvom OECD-a. Osnovana su s ciljem ocjenjivanja razine obrazovanja među mladima u glavnim industrijskim zemljama. Provode se svake tri godine.
Osmislile su ga zajednički zemlje članice OECD-a, a provodi ga međunarodni konzorcij institucija koji predvodi Australsko vijeće za istraživanja u obrazovanju (ACER).
Osnovni ciljevi PISA istraživanja usmjereni su na politiku obrazovanja. Inovativni koncept "pismenosti" i važnost cjeloživotnog učenja, redovito praćenje kroz trogodišnje vremenske cikluse, što zemljama omogućava praćenje napretka u postizanju ključnih obrazovnih ciljeva. PISA istraživanja čine gotovo 90 posto svjetskog gospodarstva.
PISA svojim članicama pruža podršku u pripremi učenika za suočavanje sa sve bržim društvenim promjenama te osigurava osnovu za politički dijalog i globalnu suradnju", rekla je napomenuvši da je u zadnjem ciklusu istraživanja u njemu sudjelovalo više od pola milijuna učenika iz 74 zemlje svijeta.
Cilj i metodologija[uredi]
Projekt PISA započet je 2000. i razvijen je u suradnji zemalja sudionica. Provodi se u školama za djecu u dobi do 15 godina.
Istraživanje procjenjuje u kojoj mjeri učenici pred završetkom obveznog obrazovanja stječu znanja i vještine.
Istraživanje je 2000. provedeno u 43 zemlje, a 2006. u šezdeset zemalja. Testovi se provode obično s između 4500 i 10 000 učenika u svakoj državi.
Svaki učenik sudjeluje u pismenim ispitu u trajanju od dva sata. Dio testa razvijen je s višestrukim izborom pitanja, dok su drugi - s otvorenim pitanjima koja zahtijevaju samostalan odgovor na pojedina pitanja.
Učenici moraju ispuniti i upitnik o svojim navikama učenja, o njihovoj motivaciji i o njihovoj obitelji.
Rezultati 2006.[uredi]
Popis top 20 pozicija:
| Matematika | Prirodoslovlje | Čitalačka pismenost | |
|---|---|---|---|
| 1. | Tajvan | Finska | Južna Koreja |
| 2. | Finska | Hong Kong | Finska |
| 3. | Hong Kong | Kanada | Hong Kong |
| 4. | Južna Koreja | Tajvan | Kanada |
| 5. | Nizozemska | Estonija | Novi Zeland |
| 6. | Švicarska | Japan | Irska |
| 7. | Kanada | Novi Zeland | Australija |
| 8. | Macao | Australija | Lihtenštajn |
| 9. | Lihtenštajn | Nizozemska | Poljska |
| 10. | Japan | Lihtenštajn | |
| 11. | Novi Zeland | Južna Koreja | Nizozemska |
| 12. | Belgija | Slovenija | Belgija |
| 13. | Australija | Njemačka | Estonija |
| 14. | Estonija | Ujedinjeno Kraljevstvo | |
| 15. | Danska | Češka | Japan |
| 16. | Češka | Švicarska | Tajvan |
| 17. | Island | Macao | Ujedinjeno Kraljevstvo |
| 18. | Austrija | Austrija | Njemačka |
| 19. | Slovenija | Belgija | Danska |
| 20. | Njemačka | Irska | Slovenija |
Rezultati iz Hrvatske[uredi]
Hrvatski učenici na OECD-ovu testiranju jezičnih, prirodoslovnih i matematičkih kompetencija do sada postizali ispodprosječne rezultate. O uzrocima se nikada nije otvoreno raspravljalo u javnosti.
Vanjske poveznice[uredi]
- Webstranica PISA.hr
- Stefan T. Hopmann, Gertrude Brinek, Martin Retzl (Hrsg.): PISA zufolge PISA. PISA According to PISA. LIT-Verlag, Wien (2007). ISBN 978-3-7000-0771-5 nevaljani ISBN
- Rindermann, Heiner (2007). The g-factor of international cognitive ability comparisons: the homogeneity of results in PISA, TIMSS, PIRLS and IQ-tests across nations. European Journal of Personality, 21, 667-706 [1]
- PISA 2009 - rezultati - čitanje, njem.
- PISA 2009 - rezultati - prirodne znanosti, njem.
- PISA 2009 - rezultati - matematika, njem.